Ako je Srebrenica kraj, onda je Prijedor početak genocida.  Prijedor je grad sa najvećim brojem najzloglasnijih logora i masovnih grobnica, ne samo u Krajini već i u BiH. U Prijedoru je ubijeno 3.176 civila Bošnjaka i Hrvata od kojih je 102 djece i 256 žena. Još se traga za posmrntim ostacima većeg broja žrtava.

Omarska, Keraterm, Trnopolje... Kroz ove logore prošlo je oko 31.000 Bošnjaka i Hrvata. Ubijani su masovno, i pojedinačno. Zatvarani su muškarci, dječaci, starci, žene, invalidi... Silovane su i zlostavljane žene, djevojke i djevojčice od 7 do 14 godina, koje su nakon toga umirala. Jednu ženu silovalo je nekada i po 20 stražara.

U jednom od pomoćnih objekata rudnika pod imenom "Bijela kućica" ubijeno je više stotina logoraša, među njima oko 200 intelektualaca. Prijedorčani su ubijani i na Korićanskim stijenama. Pod izgovorom da ih vode na razmjenu, potrpali su ih u autobuse i odvezli prema Vlašiću, gdje su ih strijeljali i bacili u provaliju. 

U Trnopolju je za samo deset dana ubijeno pojedinačno i masovno više hiljada civila.

Na području Prijedora, 2013. godine nađena je jedna od najvećnih masovnih grobnica u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Grobnica u Tomašici kod Prijedora 21 godinu krila je mračnu tajnu o masovnim likvidacijama na stotine bošnjačkih i hrvatskih žrtava u Krajini.

Otkrivena je zahvaljujući informacijama dvojice lokalnih Srba koji su bili pripadnici Vojske RS-a i učestvovali u uklanjanju tijela ubijenih žrtava. Nakon dvije decenije, njihova savjest je proradila, te su pod uvjetom da im se ne otkriva identitet dali informacije o Tomašici.

Otvaranjem masovne grobnice Tomašica 2013. godine, otkrivene su sudbine mnogih Prijedorčana. Radi se o nevinim žrtvama pobijenim u periodu između 20. i 23. juli 1992. godine.

Iz grobnice Tomašica, ekshumirano je 435 posmrtnih ostataka osoba bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, od toga 275 kompletnih tijela. Među njima i posmrtni ostaci šest sinova i muža Have Tatarević.

-Stojite na mjestu jedne od najvećih grobnica u BiH. Ova zemlja pokriva ostatke bošnjačkih i hrvatskih civila koji su ubijeni od strane srpskih snaga u toku etničkog čišćenja u ljeto 1992. godine. Molimo vas da poštujete sjećanje na žrtve - napisano je na spomen-tabli postavljenoj na Tomašici.

Ratnom zločincu Slobodanu Miloševiću u međupresudi Haškog tribunala dokazana je genocidna namjera i postojanje genocidnog plana da se unište Bošnjaci kao nacionalna grupa, kao i utvrđeno postojanje dovoljno dokaza da je u Brčkom, Prijedoru, Sanskom Mostu, Srebrenici, Bijeljini, Ključu i Bosanskom Novom izvršen genocid, kao i u drugim gradovima.

Bivši logoraš, danas odbornik DF-a u Skupštini Grada Prijedora Mirsad Duratović upozorava u razgovoru za Faktor da nijedan član Kriznog štaba Prijedor nije odgovarao za zločine počinjene u ovom krajiškom gradu.

-To su sada "ugledni ljudi", nagrađeni direktorskim funkcijama u javnim preduzećima, univerzitetski profesori, zaposleni su čak i u gradskoj administraciji - kaže Duratović.

Ogorčen je na rad Tužilaštva BiH. Niko za Tomašicu, ali i neka druga stratišta do sada nije optužen i zato se pita: 

-Koga oni štite? Ako kažu da ne štite, zašto ništa ne rade? Zašto nema optužnica za mnoga stratišta? U samo osam sati ubijeno je 1.600 ljudi i niko nije odgovorao. Te akcije su trajale po četiri sata dva dana i ubijeno je toliko nevinih ljudi. Jednostavno je Prijedor zapostavljen. Mi odgovornim smatramo Tužilaštvo BiH. Oni ništa ne rade, a praksa nerada se nastavlja iz godine u godinu - zaključuje Duratović.  

 Kaže da je do sada izvršena 51 pravosnažna presuda, a da su zločinci osuđeni na 770 godina. 

- Te presude su za Prijedorčane srpske nacionalnosti i ne postoji grad u svijetu u kojem živi toliko građana koji su osuđeni za ratne zločine nad komšijama - ističe Duratović. 

Duratović je jedini preživio u porodici. Ubijeno mu je 47 bližih srodnika. Mlađi brat od 15 godina, otac, amidže, strine, djed, nana, daidže. Kao maloljetnik je preživio živi štit i prošao golgotu tri logora. 

Zajednička dženaza i ukop posmrtnih ostataka 86 žrtava koje su ubijene tokom proteklog rata na području Prijedora bit će obavljena 20. jula.

- Nakon identifikacije posmrtnih ostataka žrtava sa Korićanskih stijena u Identifikacionom centru Šejkovača koja je počela 1. jula, porodice su dale saglasnost za ukop 86 žrtava na kolektivnoj dženazi koja će biti obavljena 20. jula na stadionu Vedro polje u Hambarinama, u Prijedoru - potvrdila je Feni glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Emza Fazlić. 

VEZANI TEKST - Otac do sina, brat do brata: Objavljena imena žrtava spremnih za dženazu u Prijedoru