VEZANI TEKST - Stranka za BiH: Najavljene izmjene Izbornog zakona nastavak su uvođenja podjela i slabljenja državnih institucija

- Politički lideri trebaju sjesti i to dogovoriti. To je nešto o čemu se više ne treba raspravljati, presude Ustavnog suda same zemlje se moraju ispoštovati. Izborni zakon koji je u skladu sa presudama Ustavnog suda mora biti dogovoren, ovo nije izborna godina, potrebno je donijeti neke ključne odluke i kompromis.

Za BiH je ključno da Hrvati konačno dobiju svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvu gdje Hrvati već duži period nisu predstavljani. Gdje od jedne institucije od koje sve treba polaziti, tog jednog balansa i podjela vlasti, to se treba vratiti na tu poziciju jer bez toga ne možemo govoriti o artikuliranoj poziciji same zemlje i to može biti velika prepreka ukoliko se Izborni zakon ne dogovori - rekla je Zovko za BHRT.

Pravni stručnjak Enver Išerić kaže da Željana Zovko tvrdi da je Republika Hrvatska najveći zagovaratelj otvaranja pregovora Bosne i Hercegovine i EU-a radi pristupanja članstvu toj organizaciji.

- Ako je to tako, zbog čega se sama Željana Zovko kao hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu direktno miješa u unutrašnja pitanja naše države? Tvrdi da je prioritet svih prioriteta izmjena Izbornog zakona, kako bi se, "osiguralo da Hrvati u Bosni i Hercegovini dobiju svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH". Zato gospođu Zovko treba podsjetiti da BiH ima svoj Ustav i Izborni zakon kojim je regulisano pitanje izbora članova Predsjedništva – navodi Išerić za Faktor.  

Drugo, nastavlja on, nema nikakve presude Ustavnog suda BiH kojom je utvrđeno da odredbe Izbornog zakona kojima je propisan način izbora članova Predsjedništva naše države nije u skladu sa Ustavom BiH.

- Zašto niko do sada nije podnio zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti tih odredaba Izbornog zakona? Osim toga BiH ima obavezu uskladiti svoj Ustav i Izborni zakon sa presudama Evropskog suda za ljudska prava čime bi se osigurala jednaka prava svim građanima naše države, a koja se odnose na pravo da biraju i da budu birani i da imaju jednak pristup svim javnim funkcijama.

VEZANI TEKST - Šta je sa HDZ-ovim izmjenama Izbornog zakona usvojenim u Domu naroda BiH kad su preglasani Bošnjaci?

Ona može kao evropska parlamentarka tražiti od Evropskog parlamenta i Evropske komisije da kao uvjet za pristupanje BiH u EU traži izmjene Ustava i Izbornog zakona na način kako ona misli da je to najbolje i u skladu sa evropskim standardima. A po svemu što smo do sada čuli u javnim istupima gospođe Zovko, to bi bilo rješenje po kojem bi građani BiH kao zbir tri plemenske zajednice birali svoje predstavanike u institucije države BiH. Ako bi to EU od nas zatražio, onda bismo mi zaista povjerovali da su to evropski standardi i to uradili ili bismo razmislili o našem članstvu u EU – ističe Išerić.

Nadalje, naš sagovornik naglašava, da "gospođu Zovko treba upozoriti i na to da su u svakoj demokratskoj državi građani nosioci suvereniteta, a ne pojedine etničke grupe unutar države i da se njihova etnička prava štite putem 'legitimnih' predstavnika u domovima naroda".

- I to pitanje je, koliko je meni poznato, riješeno za konstitutivne narode u entitetima, samo što su i po tom pitanju potrebne intervencije u izbornom zakonodavstvu i Ustavu BiH, kako bi se ograničio broj pitanja o kojima odlučuju domovi naroda i što bi trebalo osigurati jednak pristup Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH svim građanima, bez obzira na njihovo mjesto prebivališta, a kako je utvrđeno presudama Evropskog suda za ljudska prava – zaključuje Išerić.