Formirana je Komisija za izbor i imenovanje člana CIKBiH čiji predsjednik je Safet Softić (SDA), zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji je zamijenio Borjanu Krišto, dosadašnju predsjednicu te Komisije.

U Komisiji su još, iz Zastupničkog doma BiH i Nebojša Radmanović (SNSD) i Borjana Krišto (HDZ), te članovi CIKBiH Vanja Bjelica-Prutina i Željko Bakalar, a u ime VSTV-a Berina Alihodžić i Duška Bogojević.

VEZANI TEKST - Čovićeva ahilova peta: Kad u CIK-u sjede Hrvati iz HDZ-a, onda je legitiman, svi ostali nemaju "Draganov certifikat"

Interesantno je podsjetiti i da je u prethodnom sazivu u ovu Komisiju sam sebe imenovao Milan Tegeltija, bivši predsjednik VSTV-a, a sada savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je na taj način imao zadatak da kontrolira izbor članova CIK-a, a prije svega da osigura ponovni izbor Branka Petrića s kojim je bio u bliskim stranačkim vezama. No, to mu nije pošlo za rukom. 

Komisija je raspisala javni konkurs koji je zatvoren prošle sedmice. Prema informacija Faktora prijavilo se ukupno pet kandidata. Iz CIK-a se ponovo prijavio Vlado Rogić, ali i Goran Mišković iz Livna, koji je ne tako davno imenovan za generalnog sekretara u CIK-u. I Rogić i Mišković su veoma bliski HDZ-u, a posebno je Mišković blizak sa "zemljakinjom" Borjanom Krišto. Imena ostalih kandidata još uvijek se ne znaju.

Procedura propisana Izbornim zakonom BiH prema prvom modelu, nalaže da ova Komisija pregleda prijave, obavi intervjue sa kvalificiranim kandidatima i sačini listu uspješnih kandidata koju prosljeđuje Zastupničkom domu BiH, koji vrši odabir jednog člana sa liste uspješnih kandidata. Iako je poželjno, to ne mora biti prvi sa liste. U dosadašnjoj praksi je bilo slučajeva kada su birani kandidati koji nisu bili prvi na listi. Primjera radi to se dogodilo u slučaju kada je biran Mile Kudić iz reda hrvatskog ili Novak Božičković iz reda srpskog naroda. Nisu bili prvi na listi, ali su odlukom Zastupničkog doma izabrani za članove CIK-a. 

Prema drugom modelu, Zastupnički dom BiH sam bira potrebnog kandidata, i to radi u slučaju kada se lista kandidata ne dostavi Zastupničkom domu BiH 30 dana prije isteka mandata članu za kojega se vrši izbor.  Upravo po ovom modelu je izabrano pet sadašnjih članova CIK-a u martu i maju prošle godine.

Prema informacijama Faktora, i sada se u slučaju izbora jednog hrvatskog člana CIK-a radi o identičnoj situaciji, jer je Vladi Rogiću mandat istekao, a lista uspješnih kandidata još uvijek nije dostavljena Zastupničkom domu BiH.

Shodno tome, Zastupnički dom BiH ima zakonski osnov da postupi na isti način kao i u martu prošle godine, te sam izabere člana CIK-a iz reda hrvatskog naroda, jer rad Komisije je, usporen i još uvijek se ne zna kada će i da li će uopće biti okončana procedura predlaganja uspješnih kandidata Zastupničkom domu BiH. 

Međutim, ono što se postavlja kao pitanje pred Komisiju i Zastupnički dom BiH jeste da li će se ta tijela pridržavati strogih zakonskih uvjeta propisanih Izbornim zakonom BiH i Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH u vezi sa sastavom CIK-a kao najvažnijeg organa za provođenje izbora u BiH.

Naime, članom 2.2 Izbornog zakona BiH propisana je obavezna ravnopravnost spolova u izbornim komisijama i to tako što se u njihovom sastavu mora osigurati zastupljenost spolova u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, osim ako se izborna komisija i birački odbor sastoji od tri člana, kada ravnopravna zastupljenost postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen s 1/3 od ukupnog broja članova.

Ovaj zakonski uslov o osiguranju ravnopravnosti spolova propisan je i članom 2.14 Izbornog zakona BiH u kojem stoji:

- U sastavu Izborne komisije nastojat će se osigurati zastupljenost spolova u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, osim ako se izborna komisija sastoji od tri člana kada ravnopravna zastupljenost postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen s 1/3 od ukupnog broja članova. 

Prema članu 20. stav (1) Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH državna tijela na svim nivoima organizacije vlasti, i tijela lokalne samouprave, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravna lica s javnim ovlaštenjima, pravna lica koja su u vlasništvu ili pod kontrolom države, entiteta, kantona, grada ili općine ili nad čijim radom javni organ vrši kontrolu, osigurat će i promovirati ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju.

Ova obaveza postoji i za sve ovlaštene predlagače prilikom izbora predstavnika i delegacija u međunarodnim organizacijama i tijelima. Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen najmanje u procentu 40% u tijelima iz stava (1) ovog člana. Diskriminacijom po osnovu spola smatra se situacija kada ne postoji ravnopravna zastupljenost najmanje u procentu 40%.

Sadašnji sastav CIK-a nema Zakonom propisani broj od najmanje 40 posto članova ženskog spola. Od sedam članova samo su dvije žene, Irena Hadžiabdić i Vanja Bjelica-Prutina, što je procenat od 28,5 posto. Izborom trećeg člana žene ispunio bi se uvjet propisan Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH.

VEZANI TEKST - Čović nervozan, podnio prijave Tužilaštvu BiH: Na silu želi mandat kako bi Mostar bio "hrvatski stolni grad"

Sada se postavlja pitanje hoće li Komisija za izbor i imenovanje člana CIK-a, ispoštovati imperativnu zakonsku normu o ravnopravnosti spolova, te kako će se prema ovom pitanju odnositi predstavnici CIK-a i predstavnici sudijske i tužilačke funkcije u ovoj komisiji. Također, pitanje je da li će se u monitoring ovoga izbora uključiti možda i direktorica Agencije za ravnopravnost spolova u BiH Samra Filipović-Hadžiabdić ?

S obzirom da još uvijek Zastupničkom domu BiH nisu dostavljena imena prijavljenih kandidata, prema onome što smo uspjeli saznati, najvjerovatnije je odluka o tome već donesena u vrhu HDZ-a time što je javnim oglasom propisana obaveza za sve kandidate da dostave uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka.

Podsjećamo, upravo je HDZ podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv članova CIK-a zbog navodnih propusta u vezi sa izborima u Mostaru. Time je poslana jasna poruka i sadašnjem članu CIK-a Vladi Rogiću, nekadašnjem predsjedniku mostarske organizacije HDZ-a, da je njegov novi sedmogodišnji mandat upitan, jer nije ispunio sve zadaće koje je pred njega stavio Čović. Stoga se veće šanse za imenovanje daju Goranu Miškoviću, koji je izuzetno blizak za članicom Komisije za izbor i imenovanje Borjanom Krišto.