- Dodjela kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini je naš veliki uspjeh, jer smo se odlučno zalagali za takvu odluku Evropske unije koja nije bila zagarantovana, a sad se Hrvatska zalaže za sljedeći korak - otvaranje pristupnih pregovora što je prije moguće - rekao je Grlić Radman u Hrvatskom saboru na predstavljanju Izvještaja o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za 2022. godinu.

BiH je na prvom mjestu među primaocima razvojne pomoći, napomenuo je Grilć Radman. Samo Centralni državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske osigurao je, kako je naveo, oko 33 miliona kuna (blizu devet miliona KM) za provedbu projekata u područjima zdravstva, obrazovanja, kulture. Međutim, BiH je suočena s brojnim prijetnjama, dodao je ministar, među kojima je istaknuo srpski separatizam i unitarizam koji je definirao kao preglasavanje manjina.

- Onog trenutka kada BiH krene s pristupnim pregovorima, ona mora započeti s implementacijom pravnih stečevina koje podrazumijevaju jednakopravnost i ljudska prava. Mi ne možemo dopustiti da Hrvati u BiH postanu manjina koji će samo imati kulturu, izložbe i slično - odgovorio je Grlić Radman HDZ-ovoj zastupnici Aniti Pocrnić Radoševć na pitanje napreduje li BiH prema EU članstvu.

Zastupnik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček naglasio je da je BiH disfunkcionalna država na svim nivoima vlasti s ogromnim brojem ministara i dva entiteta koji nemaju zajednički stav ni o jednom važnom pitanju.

- Mislite li da će BiH ikad postati punopravna članica EU-a s obzirom na to da bez dotacija iz inozemstva ona ne može opstati. Ona je čisti protektorat međunarodne zajednice, bojim se da će se prije raspasti nego postati punopravnom članicom - rekao je Pavliček.

- BiH, ovakva kakvu je čine ovi diletantski međunarodni faktori, država bez smisla, bez perspektive, bez šanse, to je aksiom na kojem treba bazirati hrvatsku politiku - kazao je zastupnik Ante Prkačin (Hrvatsko bilo).

Ministar Grlić Radman odgovorio je da ni on nije zadovoljan trenutnom situacijom, ali hrvatska Vlada poduzima sve što može da ona bude bolja.

- Svake godine ipak vidimo određeni napredak, ali on se stječe kvalitetnim radom. Uzmite za primjer grad Ljubuški u koji se vraćaju povratnici iz Švicarske, iz Njemačke. To je za mene radost, to je za mene budućnost - poručio je.

Resorni ministar također je istaknuo izbornu reformu kao jedan od najvećih izazova.

- Predsjednik Vlade održao je niz sastanaka s legitimnim političkim predstavnicima iz redova sva tri naroda radi postizanja dogovora o izbornoj reformi kako bi svi narodi mogli biti legitimno zastupljeni na svim nivoima vlasti - kazao je.

Hrvate u Predsjedništvu BiH predstavlja Željko Komšić iako je izabran glasovima Bošnjaka, ustvrdio je Grlić Radman, a dio odgovornosti za to vidi i u predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.

- Kada je 2006. prvi put prekršen Dejtonski sporazum, on je u crvenim šuškavcima podržavao Komšića kao nelegitimnog predstavnika hrvatskog naroda, on nije izbran glasovima hrvatskog naroda - ustvrdio je.

Dalija Orešković (Stranka s imenom i prezimenom) ocijenila je HDZ-ovo zalaganje za izbornu reformu u BiH licemjernim.

- Čija je izborna reforma bila ovdje u Hrvatskoj? HDZ-ova, a svi drugi su isključeni iz političke participacije, ostali su bez mogućnosti da kažu svoj stav o formiranju izbornih jedinica, uključujući i ustavnopravne stručnjake - rekla je Orešković.