U prvoj reakciji Brisela nakon objavljivanja presude, glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero je podsjetila da Bosna i Hercegovina treba da ispuni 14 ključnih prioriteta identifikovanih u Mišljenju Evropske komisije iz 2019. godine o svojoj aplikaciji za članstvo.

- Među njima (prioritetima), BiH je pozvana da osigura da se izbori sprovedu u skladu sa evropskim standardima implementacijom OSCE-ovih (Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju) i relevantnih preporuka Venecijanske komisije, te osigura jednakost i nediskriminaciju građana, posebno u slučaju Sejdić-Finci - izjavila je Pisonero novinarima, piše RSE.

Ona je podsjetila da je i Evropsko vijeće pozvalo lidere da hitno finalizuju ustavne i izborne reforme koje su na čekanju, a koje trebaju unaprijediti, kako je naglasila Pisonero, "kao pitanje od najvećeg prioriteta".

Ponovila je spremnost evropskih institucija da sve strane postignu rješenje u skladu sa evropskim standardima za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine.

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska", što je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima, ostalima, mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidovati ili delegirati na te pozicije.

Isto se odnosi i na izbor delegata u Dom naroda državnog parlamenta.

Posljednjom presudom Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da kombinacija teritorijalnih i etničkih zahtjeva predstavlja diskriminaciju.