Zatražio je da se na dnevnom redu, s obzirom na to da još nije objavljen, nađe problem odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, na granici s BiH, te Konvencija UN-a o pravu mora.

Njegovo saopćenje prenosimo u cijelosti.

- Budući da je najavljena 3. zajednička sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske, koja bi se trebala održati u utorak, 20. juna u Zagrebu, te kako još nisu objavljene tačke dnevnog reda, predlažem Vam, da u skladu s aktuelnom potrebom održavanja, unapređenja i razvoja dobrosusjedskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske obavezno predložite i sljedeće najvažnije tačke dnevnog reda za razmatranje i potpisivanje sporazuma o istima:

1. Prijedlog Sporazuma o odustajanju Republike Hrvatske od namjere uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovske gore, mikrolokacija Čerkezovac, općina Dvor u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Sporazum).

VEZANI TEKST - Pravnom borbom zbog Trgovske gore prijeti se duže od dvije godine, a šta je konkretno urađeno

Predmetni Sporazum treba predložiti i temeljiti na već potpisanom Sporazumu između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Repubilke Hrvatske o saradnji u području zaštite okoliša i održivog razvoja ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine-Međunarodni ugovori", broj: 2/17) u kojem je izraženo uvjerenje da je saradnja između dvije države u području zaštite okoliša od obostrane koristi i da će omogućiti razvoj prijateljskih odnosa, naglašena svjesnost o odgovornosti za osiguranje uslova za zdrav i očuvan okoliš za sadašnju i buduće generacije, te naglašena činjenica da posljedice događaja mogu imati prekogranični utjecaj, a što se direktno odnosi na aktuelni spor u vezi namjere Republike Hrvatske da na lokaciji Trgovske gore, u neposrednoj blizini granice s našom državom, uspostavi skaldište/odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada, odnosno izgradi nuklearno postrojenje.

Sporazum treba sadržavati odredbe kojim se strane obavezuju na rješavanje spora u vezi lokacije Trgovske gore koja je Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, pod tačkom 3.4 Zbrinjavanje otpada, utvrđena kao jedina lokacija za odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada i izgradnju odlagališta za taj otpad, na način da Vlada Republike Hrvatske uvaži zvaničan stav o protivljenju Bosne i Hercegovine navedenoj lokaciji, planu i namjeri uspostave Centra za zbrinjavanje radioativnog otpada, odnosno skladišta/odlagališta.

Također, Sporazumom se Vlada Repubike Hrvatske treba obavezati da će odmah prekinuti sve aktivnosti i postupke koje vode organi i institucije Republike Hrvatske, te da će u najkraćem roku pokrenuti postupke radi brisanja lokacije Trgovske gore i mikrolokacije Čerkezovac iz svih već usvojenih dokumenata od strane Vlade i Sabora Republike Hrvatske, a prije svega iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva,
kao i iz ostalih zvaničnih planova i programa o predmetnoj aktivnosti.

2. Prijedlog Sporazuma o provođenju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Predmetnim Sporazumom dvije obalne države, u duhu dobrosusjedskih odnosa predupređujući sve daljnje sporove, trebaju riješiti sva otvorena pitanja u vezi granice na moru kao i prava koja pripadaju Bosni i Hercegovini kao obalnoj državi uključujući i slobodan pristup otvorenom moru u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (1982. godina) i Konvenciji o teritorijalnom moru i susjednim zonama (Ženeva, 29. april 1958. godine).

Odredbe Pomorskog zakonika Republike Hrvatske, kojeg je donio Hrvatski sabor na sjednici 8. decembra 2004. godine, a proglasio Predsjednik Republike Hrvatske 14. decembra 2004. godine ("Narodne novine-Službeni list", br. 181/2004 od 21.12.2004.), koje se odnose na činjenicu da je Republika Hrvatska proglasila svoj državni suverenitet na pomorskoj teritoriji Bosne i Hercegovine, suštinski su ostale nepromijenjene sve do danas.

Tako je nastalo dugogodišnje sporenje dvije obalne države u vezi pomorstva, pomorskih prava, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, a uzrokovano je odredbama Pomorskog zakonika, posebno njegovim članovima: 1, 6, 7 i 18.

VEZANI TEKST - Zastupnici SNSD-a protiv državnog zakona o moru: Borimo se za nadležnost FBiH, treba nam reći hvala

Unutrašnje morske vode Republike Hrvatske su članom 7. Pomorskog zakonika utvrđene sa neprekidnim kontinuitetom, bez uvažavanja historijskih granica Bosne i Hercegovine na moru, pripadajućeg dijela Jadranskog mora Bosne i Hercegovine: unutrašnje morske vode Bosne i Hercegovine (cca 14 km2) sa obalom kopna (cca 24 km), te njenih međunarodnih prava (općenito) i pomorskih prava, kao samostalne i suverene države i jedne od jednakopravnih nasljednica Socijalističke Federativne Repubike Jugoslavije. Na ovaj način, shodno članu 6. Pomorskog zakonika, Republika Hrvatska je proglasila svoj državni suverenitet na unutrašnjim morskim vodam obalne države Bosne i Hercegovine i iste su, prema zakonodavstvu Republike Hrvatske pripojene Republici Hrvatskoj putem njenog utvrđenog državnog suvereniteta na unutrašnjim morskim vodama, koje prema članu 7. Pomorskog zakonika obuhvataju, pored ostalog i ukupni dio Jadranskog mora i obalu kopna, a koji nesporno u dijelu pripadaju i obalnoj državi Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je kao jedna od nasljednica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije postala članica Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora 12. januara 1994. godine kada je učinjena notifikacija o sukcesiji i pristupu. Na taj način Bosna i Hercegovina je naslijedila sva prava mora koja je imala kao jedna od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, uključujući unutrašnje morske vode u dijelu Jadranskog obalnog mora Bosne i Hercegovine, te pravo slobodnog pristupa otvorenom moru.

Uvažavajući sve navedene činjenice potrebno je predloženim Sporazumom definirati i utvrditi plovni put za slobodan pristup Bosne i Hercegovine otvorenom moru, kao i urediti međusobne odnose i uvažavanje svih prava dviju obalnih država u skladu s međunarodnim pravom i ratificiranim konvencijama - saopćeno je.

Navedeno je da je ovaj prijedlog dostavljen i ministrima vanjskih poslova, sigurnosti, odbrane, finansija i trezora, pravde, zatim ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, komunikacija i prometa, ministru za ljudska prava i izbjeglice te ministru civilnih poslova BiH.