Toplinski udar i dehidracija su ozbiljni problemi koji mogu ugroziti zdravlje svakoga, a posebno osjetljive grupe poput kardiovaskularnih bolesnika.

Stoga, važno je da svi u društvu budu informirani i da poduzmu potrebne korake kako bi zaštitili sebe i druge tokom ovih vrućina.

Akcenat na terapiji

U nastavku članka dr. Jasmina Ćorović-Kuburović, specijalista interne medicine i ekspertica za ultrazvuk srca kod odraslih, objašnjava kako bi se u ovim ekstremnim uvjetima trebali ponašati svi, s naglaskom na kardiovaskularne bolesnike.

Pijte dovoljno vode

- Dehidracija je čest problem tokom vrućih dana, a naročito kod kardiovaskularnih bolesnika, jer oni često imaju povećanu potrebu za tekućinom. Preporučuje se piti najmanje osam čaša vode dnevno, a tokom vrućina treba povećati unos tekućine kako bi se izbjegla dehidracija. Izbjegavajte konzumiranje alkohola i kofeina, jer oni mogu dodatno povećati gubitak tekućine.

Izbjegavajte izlaganje suncu

- Ako je moguće, kardiovaskularni bolesnici trebaju ostati u hladovini ili klimatiziranim prostorijama tokom najtoplijeg dijela dana, obično od 10 do 16 sati. Toplina može opterećivati srce i uzrokovati nelagodu kod pacijenata s kardiovaskularnim problemima.

Nosite laganu odjeću

- Odaberite lagane, prozračne i svijetle odjevne predmete koji će vam omogućiti da se tijelo lakše rashladi. Izbjegavajte nošenje pretijesnih ili teških odjevnih predmeta koji mogu ometati cirkulaciju.

Dr. Jasmina Ćorović-Kuburović

Redovno uzimajte propisanu terapiju

- Kardiovaskularni bolesnici trebaju nastaviti redovno uzimati propisane lijekove prema uputama svog ljekara. Nemojte mijenjati doziranje ili prekidati uzimanje lijekova bez prethodnog savjetovanja s ljekarom.

Rashladite se

- Koristite ventilatore ili klima-uređaje kako biste održavali ugodnu temperaturu u kući.

Izbjegavajte tjelesne napore

- Kardiovaskularnim bolesnicima preporučuje se izbjegavanje teških fizičkih aktivnosti tokom vrućina. Umjesto toga, odaberite lagane vježbe rano ujutro ili kasno navečer kada su temperature niže.

U slučaju da kardiovaskularni bolesnik osjeti neke od sljedećih tegoba tokom visokih temperatura, odmah trebaju potražiti medicinsku pomoć: povećana brzina otkucaja srca ili nepravilan puls, vrtoglavica ili nesvjestica, jaka glavobolja, mučnina i povraćanje, pojačano zamaranje ili nedostatak zraka, bol u prsima ili nelagoda koja se širi prema ruci, vratu ili leđima.

- Važno je osluškivati tijelo i ne ignorirati simptome koji bi mogli ukazivati na ozbiljne probleme s kardiovaskularnim sistemom. Ako primijetite bilo kakve promjene u svom zdravstvenom stanju, odmah se obratite svom ljekaru ili potražite hitnu medicinsku pomoć - navodi Ćorović-Kuburović.

Posebno obratiti pažnju na prehranu

Dodaje, kako posebnu pažnju treba obratiti na prehranu kako bi se osigurali adekvatni hranjivi sastojci i izbjegle namirnice koje bi mogle negativno utjecati na zdravlje.

- Povećati unos svježeg voća i povrća. Voće i povrće bogato je vlaknima, vitaminima, mineralima i antioksidansima koji mogu podržati zdravlje srca. Posegnite za raznobojnim opcijama poput bobičastog voća, agruma, špinata, krastavaca i paprike. Konzumirati nemasne proteine, kao što su piletina, puretina, riba i mahunarke. Izbjegavati visokokalorične i masne obroke. Umjesto toga, porednost treba dati laganim obrocima koji se lako probavljaju i pružaju energiju. Smanjiti unos soli jer prekomjeran unos može povećati krvni pritisak, što onda može biti štetno za srce - kaže Ćorović-Kuburović.

Prilagođavanjem prehrane tokom visokih temperatura, kardiovaskularni bolesnici, prema riječima Ćorović-Kuburović, mogu smanjiti rizik od komplikacija i osigurati bolje opće zdravlje.

- Uvijek je dobro konsultirati se sa kardiologom kako biste dobili personalizirane savjete o prehrani koji odgovaraju vašem individualnom stanju i zdravstvenom stanju srca - navela je Ćorović-Kuburović.