Izjave Milorada Dodika, predsjednika RS-a, da su u ovom entitetu riješeni svi napadi na povratnike, porodice čiji su članovi ubijeni kada su se vratili svojim kućama smatraju licemjernim i uvredljivim, dok podaci iz sudskih presuda govore o neefikasnosti i neujednačenom procesuiranju ovih djela, za koja se uglavnom izriču uvjetne kazne.

Za Mihneta Okića, koji od 1996. godine čeka na procesuiranje napada kod Doboja u kom je ubijeno više povratnika, izjava predsjednika Republike Srpske da su svi napadi otkriveni jeste licemjerna i uvredljiva.

- Naš slučaj iz napada na povratnike iz 1996. godine još stoji u ladicama Tužilaštva. Tužitelj koji je vodio taj slučaj čak je i umro, pa ga je naslijedio drugi. Manje napade oni kao nešto i odrade. Policija i uradi svoj posao, ali onda sve staje u tužilaštvima. Sama činjenica da se još uvijek radi o 13 neriješenih ubistava povratnika nakon rata, mnogo govori o Dodikovim neistinama - kazao je Okić za Detektor.

Dodik je izjavu premijera Federacije Nermina Nikšića da se u Republici Srpskoj sistemski terorišu povratnici zbog učestalih napada nazvao politikantskom, tvrdeći da su u ovom entitetu riješeni svi slučajevi.

- U RS-u su otkriveni svi napadi na povratnike i činimo sve da osiguramo stabilno i sigurno okruženje. Svi oni koji počine bilo kakav akt prema ljudima druge vjere i nacije, ili iz bilo kog motiva, treba da odgovaraju na najstroži način - izjavio je Dodik ranije.

Okić je u ranijem istraživanju za Detektor ispričao da je predvodio kolonu od oko 400 osoba 29. aprila 1996. godine kada su naišli na oružanu zasjedu. Nekoliko mjeseci nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, krenuli su u obilazak mjesta Sjenina kod Doboja, iz kojeg su tokom rata izbjegli. Kod zaseoka Kapetanovići kolona je napadnuta minobacačima, mitraljezima i snajperima.

- Rizah Okić, Ibrahim Osmanović i Enver Dubinović su tada ubijeni, a Sabiha Vehabović je prilikom povlačenja izgubila nogu u minskom polju. Niko za to nije procesuiran - opisao je ranije Okić u istraživanju u kom je tada Detektor otkrio da je tek nakon 24 godine izdata naredba o provođenju istrage za ovaj zločin.

Istraživanje Detektora na osnovu prvostepenih i drugostepenih presuda za djela učinjena iz mržnje i presuda s kvalifikacijom "izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti" pokazuje da, i kada dođe do optužnica, presude su najčešće uvjetne, niže od godinu dana ili oslobađajuće.

I Safet Mustafić iz Srebrenice, čija je majka poginula 2005. godine od eksplozivne naprave u blizini svoje kuće u mjestu Pećišta kod Srebrenice, kaže za Detektor da Dodik ovakvim izjavama vrijeđa i ponižava povratnike. Slučaj ubistva njegove majke nije riješen.

- Dodik ide toliko daleko sa ovakvim izjavama, testirajući strpljenje povratnika raznim uvredama i obmanama - rekao je Mustafić.

U saopćenju Udruženja žrtava i svjedoka genocida, koje je izdato povodom Dodikovog odgovora Nikšiću, navodi se da je od 1996. do 2022. godine na području Republike Srpske ubijeno 13 povratnika.

- Teško su ranjena 22 povratnika, a više od 1.000 povratnika bili su žrtve fizičkog napada, dok je 3.500 povratnika pretrpjelo neku vrstu verbalnog napada, najčešće na nacionalnoj osnovi. Oskrnavljeno je više od 300 vjerskih objekata. Skoro pa niti jedan od navedenih napada nema sudski epilog, a za ubistva povratnika se uglavnom vode postupci protiv NN osoba - navodi se u saopćenju.

U Udruženju upozoravaju da "iza svake Dodikove zapaljive retorike strada neko od povratnika".

Murat Tahirović, predsjednik ovog udruženja, podsjeća i na slučajeve koji nisu okvalifikovani kao napadi na povratnike. Bahrudin Gušo, povratnik u Višegrad koji je u ovome gradu teško pretučen u večernjim satima 30. januara ove godine, jedan je od takvih primjera slučajeva okvalifikovanih kao krađa.

- Zato se i može reći da je to sistemski problem, jer se ovakvi napadi kvalifikuju pod krađe, a teški napadi, koji su završavali i ubistvima povratnika, još uvijek se nisu procesuirali. Nema tu ozbiljnog sistemskog prilaza povratnicima i njihovoj zaštiti, jer se ti procesi vode već godinama ili nisu ni pokrenuti još uvijek - kazao je Tahirović.

Prema bazi podataka koja je ranije objavljena, Dodik je bio političar s najviše izjava koje mogu poticati na širenje mržnje tokom 2022. godine. Sredinom aprila Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) je na redovnoj sjednici usvojilo zaključke prema kojima bi se, između ostalog, napadi na povratnike trebali prioritetno procesuirati, te je poručeno da se Vijeće nije oglušilo o ovu problematiku.

U zaključcima je navedeno da je o problematici napada i zastrašivanja povratnika, opisanoj u informaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, potrebno obavijestiti sva tužilaštva u BiH, koja će se uputiti na obavezu prioritetnog procesuiranja ovih predmeta, ukoliko se pojave u radu u njihovom tužilaštvu, i s posebnom pažnjom.

Detektor je ranije pisao kako su neprocesuirani napadi na povratnike jedan od razloga zbog kojih prošle godine naša zemlja nije položila ispit ljudskih prava i sloboda. Građanske slobode nisko su ocijenjene i u prošlogodišnjem izvještaju CIVICUS Monitora "People Power Under Attack 2023". U tom izvještaju se navodi da vlasti u BiH često ometaju ljudska prava.

Dodik je, reagujući na Nikšićeve tvrdnje, pozvao policiju Republike Srpske da pojača mjere sigurnosti u naseljima gdje žive povratnici Bošnjaci i zatražio da se svaki napad rigorozno kažnjava.

- Zato bi možda bilo dobro da se za takve napade promijeni zakon u RS-u i to ću predložiti da se uvedu rigoroznije kazne za takva djela, pogotovo ona koja su motivisana na etničkoj osnovi. Mi ćemo to uraditi i mi ćemo pokazati da to možemo - rekao je Dodik.

Kada Hotić, potpredsjednica Pokreta "Majke enklava Srebrenica i Žepa", je izjavila kako je posljednje dane u Srebrenici provela s majkama i povratnicima i da vlada strah, panika i nepovjerenje zbog izjava koje šire političari. Među njima su nove najave Dodika o otcjepljenju RS-a i reakcije u ovom entitetu i Srbiji na usvajanje u Ujedinjenim nacijama Rezolucije o genocidu u Srebrenici.