Na nivou Kantona Sarajevo trenutno imamo oko 180 apoteka, od čega je 40 u okviru JU Apoteke Sarajevo, a ostatak pripada privatnom sektoru.

Ono što je problem, prema riječima Semira Mehovića, predsjednika Osnovne sindikalne organizacije JU Apoteke Sarajevo, je to "što se u kantonu ne poštuju demografski i geografski kriteriji za osnivanje apoteka koji su propisani posebnim pravilnikom".

Zbog toga, dodaje Mehović, "na nivou KS ima oko 70 apoteka viška u odnosu na broj stanovnika".

- To je veoma važna činjenica s obzirom da Vlada KS, odnosno Ministarstvo zdravstva šalje veoma lošu sliku privatnicima i javnoj ustanovi, jer ako Ministarstvo izdaje dozvole i ne poštuje zakon, šta onda očekivati od ostalih? Takvo stanje nije samo u KS, slično je na cijelom području FBiH - ističe Mehović.

Zbog nezdrave konkurencije dolazi do narušavanja prava radnika, a ponajviše, ističe Mehović, ispaštaju pacijenti jer ostaju uskraćeni za kvalitetniju farmaceutsku uslugu.

- U većini apoteka lijekove na recept mahom izdaju farmaceutski tehničari, što je u suprotnosti sa Zakonom o apotekarskoj djelatnosti, gdje je jasno određeno da lijekove na recept mogu izdavati samo magistri farmacije. Poslodavci su tu nemilosrdni i oslanjaju se na zakonski minimum koji je definiran u istom Zakonu, a to je da u jednoj smjeni treba raditi farmaceutski tim kojeg čine farmaceutski tehničar i magistar farmacije. Nemamo usvojenih standarda i normativa, pa se ne zna koliko treba u smjeni raditi magistara farmacije i farmaceutskih tehničara ukoliko apoteka pruža veliki broj usluga - navodi Mehović.

Po ovom pitanju, kako dalje dodaje Mehović, "kantonalne i federalne farmaceutsko-sanitarne inspekcije nisu stroge i ne rade svoj posao, te tolerišu izdavanje lijekova na recept od strane farmaceutskih tehničara".

- Ako i izdaju prekršaj i upravnu mjeru, kazna je minimalna i ne postoje stroge kazne za povratnike u prekršaju, kao primjera radi, zatvaranje apoteke dok se ne zaposli dovoljan broj magistara farmacije na neodređeno vrijeme. Inspektorati rada također paušalno obavljaju svoje poslove i izlaze poslodavcima ususret. Primjera radi, u Zenici u javnim apotekama magistri farmacije i farmaceutski tehničari znaju iz noćne produžiti sa dnevnom smjenom i raditi bukvalno po 24 sata, što je apsolutno protivzakonito. I sve to za 1.200 KM osnovne plaće za magistre, a još manje za farmaceutske tehničare - kaže Mehović.

Ali to nije sve. Prema riječima Mehovića, "farmaceutski tehničari ne susreću se samo s problemom izdavanja lijekova na recept, već skoro svakodnevno im se nameću i drugi radni zadaci koji nisu u skladu sa stručnom spremom i nisu u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima".

- Tako oni često čiste apoteku (podove, izloge, prozore, toalet), nabavljaju sitan novac za apoteku od banke, a kada nema banka sitnog novca - onda se snalaze u pekarama, kladionicima, prodavnicama. Moraju da nose pazar u banku u toku ili nakon radnog vremena, a često moraju nositi i razne papire za potrebe poslodavca (najčešće računi). To isto rade i magistri farmacije, ali puno češće farmaceutski tehničari, a poslodavac se štiti time da ne mogu priuštiti sebi da zaposle blagajnice i spremačice - dodaje Mehović.

Iz Sindikata imaju primjedbe i na rad Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH (AKAZ) jer, kako kažu, "nije korektna i ne obavlja svoj posao dovoljno dobro".

- AKAZ ne zadire dublje u kontrolu, već se samo površno bave standardima u podizanju kvalitete zdravstvene usluge. Svojim standardima su nametnuli poslodavcima da se pojedini prostori i površine moraju čistiti dva ili više puta dnevno i da se o tome vodi evidencija. Međutim, ako nema stalno uposlene spremačice, taj zadatak onda obavljaju zdravstveni radnici, što je ponižavajuće. U dežurnim apotekama zahtjevaju šest farmaceutskih timova i da jedan tim može najduže dvije sedmice kontinuirano raditi noćne smjene, a čega se niko ne pridržava u FBiH i oni to tolerišu i vjerujem da i ne provjeravaju - naglašava Mehović i dodaje kako će sindikat tražiti od poslodavca da se u narednom periodu mijenja Pravilnik o radu, a u sistematizaciji planira povećanje broja magistara".

- Tražit ćemo zapošljavanje spremačica i blagajnica u većini apoteka ili da se pronađe drugo rješenje kako farmaceutski tehničari ne bi morali raditi zadatke koji nisu u skladu sa stručnom spremom. U tom tranzicijskom periodu zahtjevat ćemo da se ti radnici nagrađuju redovnom stimulacijom od 15 do 20 posto zbog toga što obavljaju poslove koji nisu obavezni - kazao je Mehović.

No ministar zdravstva KS, dr. Enis Hasanović kaže kako su svi zakonski kriteriji, kada je riječ o otvaranju apoteka, ispoštovani. Dodaje da je Ministarstvo formiralo Stručnu komisiju koja je poslala upite svim općinama da dostave svoje potrebe, zahtjeve te broj stanovnika po određenim lokacijama, odnosno mjesnim zajednicama.    

- Komisija je pregledala priistigle zahtjeve i odobrila određene lokacije za otvaranje apoteka. Istakao bi da Ministarstvo nije udovoljilo baš svim zahtjevima, jer bi na nekim lokalitetima apoteke bile blizu jedna drugoj. Udovoljili smo zahtjevima tamo gdje je to bilo zakonski moguće. Dakle svi geografski kriteriji su ispoštovani. Međunarodni aerodrom u Sarajevu tražio je u više navrata otvaranje apoteke, jer imaju potrebu za njom. U konačnici odobreno je osam lokacija za osam apoteka i za dva depoa. Mislim da sad ide rok od 15 dana, kada će se moći prijavljivati, ako ispunjavaju određene uvjete, a Komisija će to opet razmatrati - navodi Hasanović.      

Osvrnuo se i na uvjete rada farmaceutskih tehničara. Kaže "kako Ministarstvo još nije dobilo nikakav zvaničan dopis, te da od svih poslodavaca, bez izuzetka, očekuje da se kolektivni ugovori poštuju".  

- U svim zdravstvenim ustanovama prava radnika moraju se poštovati, pa ću zbog svega navedenog vjetrovatno i ja tražiti izjašnjenje JU Apoteke Sarajevo, čuti drugu stranu priče - ističe Hasanović.  

Pitali smo ministra da prokomentira i navode Mehovića koji se odnose na to - "ko ustvari smije izdavati lijekove na recept"?

- U ovom trenutku nisam siguran, ali odobrili smo prijem 32 ili 35 magistara farmacije. Javna ustanova je iskazala potrebu za većim brojem magistara farmacije, Ministarstvo je to dozvolilo, kao i svakoj drugoj zdravstvenoj ustanovi koja je tražila zapošljavanje kadra. Prema onome što su naveli iz Sindikata, inspekcija u Apotekama Sarajevo nije našla neki prekršaj. Moj stav je da treba raditi po pravilniku i zakonu i da se trebaju poštovati prava radnika. Što se tiče navoda da inspekcije rade paušalno, ja sam bio na čelu jedne zdravstvene ustanove i znam da one nisu blagonaklone prema tim ustanovama i njihovim menadžmentima. Zaključio bi time da, ako radnici imaju problema u Apotekama Sarajevo, onda to moraju vidjeti sa svojim poslodavcem - kazao je Hasanović.          

Namjeravali smo i mi čuti drugu stranu priču, odnosno šta o navodima Mehovića imaju reći u JU Apoteke Sarajevo. Pismeni upit poslali smo jučer (1. april). Jutros nam je sekretarica kazala kako je email proslijeđen generalnoj direktorici, Zenaidi Hasić, ali da nema povratnu informaciju. 

Na upit faktora, odgovor iz ove javne ustanove nije stigao do objavljivanja teksta.