- Mislim da jednostavno nije ostvarivo da minimalna plaća od 1.000 KM stupi na snagu 1. januara 2024. godine ali volio bih da griješim, da me vrijeme ispravi. Međutim, moram napomenuti da mi te dokumente zvanično nemamo na Vladi Federacije BiH , nemamo ih u parlamentarnoj proceduri. Nemamo ih na dnevnom redu u oba doma Parlamenta FBiH.

Dakle i da imamo sve te uvjete i sve to ispunimo i glasamo, Porezna uprava FBiH treba da prilagodi vlastite sisteme, to je kolosalna fiskalna izmjena i potrebna su prilagođavanja - govori za Faktor Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

VEZANI TEKST - Smailbegović: Minimalna plaća od 1.000 KM je moguća uz izmjenu seta zakona, i to eventualno od 1. jula

Čavalić kako su oni zbog rokova od januara 2023. godine forsirali priču o izmjenama zakona o doprinosima i porezu na dohodak koje su potrebne da bi se donio zakon o minimalnoj plaći od 1.000 KM.

- Vrijeme će pokazati ko je upravu, ovo nije nadmudrivanje niti neka politička igra već vrlo ozbiljna stvar. U tom smislu treba i vrlo ozbiljno pristupiti. Dosta privrednika i građana me zvalo nakon te najave da provjeri šta se događa je li to izvodljivo. Volio bih da moj skepticizam nema uporište ali razumijevajući parlamentarnu proceduru, kako stvari idu, činjenica je da nema prijedlog zakona, da ne postoje. Nisu nigdje objavljeni - govori Čavalić.

Kaže kako nije nerealno da se stopa opterećenja na plaće smanji na 28 posto. Sada je to opterećenje 41,5 posto.

- Uvijek sam zagovarao smanjenje stope opterećenja ispod 30 posto, mislim da je to sada i moguće - govori Čavalić.
Razgovarali smo i sa Mersihom Beširović, predsjednicom Sindikata trgovine.

- Prije svega iskreno se nadam da će smanjenje poreza i doprinosa konačno postati realnost jer je ono zaista preduvjet za značajno povećanje plaća. Međutim, 1.000 KM minimalna plaća plus topli obrok i naknada za prijevoz ili 1.000 KM minimalna primanja je značajno različito i ja se nadam da se podrazumijeva da će radnici sa minimalnim plaćama sada kući nositi iznos koji je za 400 KM veći - govori Beširović i dodaje:

- Samo to ima smisla i sve drugo je samo zamajavanje radnika. Također povećanje minimalne plaće mora značiti i povećanje svih drugih plaća u realnom sektoru jer bojim se da je tržište već samo napravilo balans i da ova plaća od 593 KM ustvari ni ne postoji više kao realna naknada nego isključivo kao iznos koji se prikazuje kao plaća koja je u stvarnosti uvećana za iznose koji se isplaćuju na crno.

Povećanje minimalne plaće mora biti realno a ne fiktivno iako u konačnici i taj iznos je vec odavno "pojela" inflacija.

Mijatovića smo upitali da li je mislio samo na plaće u privatnom sektoru, kako to postići ako još nisu usvojene izmjene fiskalnih zakona, kako postići da stopa opterećenja sa 41,5 posto se svede na 28 posto, da li će sa rastom minimalne plaće rasti i plaće u administraciji..., odgovore nismo dobili.