On u opširnom komentaru koji je objavio RTRS navodi, između ostalog, da bi izlaženje ususret ovoj presudi Evropskog suda za ljudska prava značilo demontažu RS-a i unitarizaciju BiH.

- Na to Republika Srpska ne smije nikako pristati, jer bi time ona ne samo nestala, već bismo svi mi dozvolili da se time poništi suštinski dio Dejtonskog mirovnog sporazuma kao pravno valjanog međunarodnog ugovora, a time i taj ugovor u cjelini, i to nepravom nekolicine sudija koje bi u tom slučaju trijumfovalo nad pravom i pravdom - smatra Blagojević.

VEZANI TEKST - Nova presuda Suda u Strazburu: Predsjedništvo i Dom naroda BiH moraju biti jedna izborna jedinica

Kovačević se obratio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer kao Bosanac i Hercegovac iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda niti može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Evropski sud za ljudska prava je presudio da je u oba slučaja Kovačević diskriminisan, te odlučio da delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju biti izabrani sa teritorije cijele države, kao i da se članovi Predsjedništva BiH moraju birati na području cijele države, a ne iz entiteta. 

Ovu presudu komentirao je i novinar Milan Šutalo za HMS, medijski servis blizak HDZ-u i Draganu Čoviću.

On je napisao da se čini "kako je Sud za ljudska prava dodatno nahranio hegemonističke apetitite onih koji vjeruju da sada još žešće treba nastaviti rušenje Dejtonskog sporazuma i borbu za građansku BiH - ne zbog građanskih principa - već zbog toga što oni vode konačnom cilju pretvaranju države tri ravnopravna naroda u državu pod vlašću Bošnjaka".

Dodaje da najnovija presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, međutim, ne sadrži ništa novo u odnosu na postojeće presude u predmetu Sejdić - Finci, Pilav, Zornić, Šlaku i Pudarić.

- Ključno je pitanje je li najnoviju presudu Evropskog suda za ljudska prava moguće implementirati, a da se pri tom ne naruši ustavno načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda. Odgovor je - apsolutno da - navodi Šutalo.

- Kao i u nekim drugim demokratskim zemljama to je moguće ukoliko se na biračkom popisu uz ime birača stavi i oznaka njegove nacionalne pripadnosti, koja određuje za koji nacionalni klub ima pravo glasati, dok oni koji ne pripadaju konstitutivnim narodima mogu birati glasački listić za jedan, drugi ili treći klub. Takav model zahtijevao bi izmjene Ustava BiH i ustava entiteta, budući se prema sadašnjim ustavnim odredbama i izbornim pravilima hrvatski i bošnjački klub Dom naroda Parlamenta BiH bira iz hrvatskog i bošnjačkog kluba Doma naroda Parlamenta FBiH, a srpski iz Narodne skupštine RS-a. Po istom modelu kao državni Dom naroda moguće je definirati i izbor članova Predsjedništva BiH, pri čemu se za obje institucije treba osigurati da se svatko može kandidirati za sva tri nacionalna kluba - ocijenio je Šutalo dodavši da treba imati na umu da za bilo koje rješenje mora postojati saglasnost predstavnika sva tri naroda.

- Vjerovati kako će predstavnici Hrvata ili Srba prihvatiti model koji bi osigurao dominaciju najbrojnijeg naroda bilo u Predsjedništvu ili Domu naroda, ili model koji bi vodio marginalizaciji i eliminaciji Hrvata i Srba kao državotvornih naroda, konstituenta BiH je iluzija, koja će, ukoliko se na njoj bude ustrajavalo, voditi novim političkim konfliktima i daljnjoj destrukciji BiH - zaključio je.