VEZANI TEKST - Stanišiću i Simatoviću po 15 godina zatvora: Krivi za UZP i nasilno uklanjanje nesrba iz šest bh. općina

- Iza nas je 30 godina historije Haškog tribunala. Na temeljima presuda ovog Tribunala moramo nastaviti zajedničko putovanje ka pravdi i istini. Današnjom konačnom presudom čelnicima Službe državne bezbjednosti Srbije, Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću bliže smo utvrđivanju pune istine o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Osnivanje Tribunala imalo je pravni, historijski, civilizacijski i moralni značaj. Tribunal je bio prvi međunarodni krivični sud formiran nakon Nirnberškog i Tokijskog suda koji su procesuirali zločince nakon Drugog svjetskog rata.

Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima. Između ostalog, hašku zaostavštinu čini: 2,5 miliona transkripata sudskih procesa, 422.000 dokumenata i 30.000 videozapisa. U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka. Ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora i 7 doživotnih kazni. Tribunal nije sudio narodima već je utvrđivao individualnu odgovornost. Nakon i ove presude, političari iz susjednih država, ali i neki iz Bosne i Hercegovine moraju shvatiti da se politika sile, agresije i zločina ne isplati i da uvijek postoje mehanizmi koji sankcioniraju takve politike - poručio je Bećirović. 

Naglasio je da je jedan od ciljeva Tribunala bio da pred lice pravde izvede odgovorne za najbrutalnije zločine počinjene nakon Drugog svjetskog rata. Haški tribunal je, dodao je on, doprinio utvrđivanju historijskih činjenica, boreći se protiv negiranja istine i pomažući državama nastalim nakon disolucije bivše SFRJ da se suoče sa svojom prošlošću.

- Istina o počinjenom genocidu i naslijeđe Haškog tribunala ostaje trajna opomena čovječanstvu. Tribunal je potvrdio i pravnu prirodu rata vođenog protiv međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine. Pravosnažnim presudama Haškog tribunala, uključujući i presude o udruženim zločinačkim poduhvatima, je dokazano da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu. Susjedne države su vodile rat za teritorije s ciljem stvaranja velike Srbije, a u jednom periodu rata i velike Hrvatske. Ove činjenice su utvrđene u osam pravosnažnih presuda Tribunala. 

VEZANI TEKST - Brammertz: Dokazano da se nije radilo u građanskom ratu, već UZP-u s velikom ulogom Beograda

Današnja presuda Stanišiću i Simatoviću važna je jer su pravosnažno osuđena dvojica bivših šefova srbijanske sigurnosne službe, čime je potvrđena Miloševićeva naredbodavna uloga s obzirom da se ova presuda odnosi na srbijanski SDB i njegove zločine u Bosni i Hercegovini, kao i u Hrvatskoj - potcrtao je Bećirović te dodao: 

- Presudama Haškog tribunala, uključujući i današnju presudu u predmetu Tužilac protiv Stanišića i Simatovića, utvrđena je ne samo individualna već i institucionalna odgovornost visokopozicioniranih političkih, vojnih i policijskih rukovodilaca Srbije za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja.  

- Posebna važnost ove presude je u činjenici da su najviši čelnici srbijanske sigurnosne službe pravosnažno osuđeni za zločine i umiješanost u agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Stanišić i Simatović postupali su po direktnim naredbama Miloševića, koji je upravljao svojom tajnom policijom i njenom tajnom borbenom jedinicom. Ne zaboravimo, tajne jedinice su bile i osmišljene kako bi sakrile odgovornost srbijanske vlade za neke od najsurovijih zločina počinjenih protiv civila izvan Srbije - naglasio je Bećirović. 

Ponovo je zatražio da UN donese pravedno rješenje i da kompletnu originalnu arhivu Haškog tribunala pohrani u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

- Početkom ove godine zatražio sam od generalnog sekretara UN-a, predsjednika Generalne skupštine UN-a i predsjednice Rezidualnog mehanizma za krivične sudove da se arhivska građa Haškog tribunala pohrani u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Milioni štampanih stranica, tonskih zapisa, videosnimaka, fotografija, političkih dogovora i tajnih podataka, koji jasno oslikavaju šta se dešavalo tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine, trebaju biti pohranjeni u Sarajevu - poručio je on.