Jedna misija bila bi usredotočena na venerinsku atmosferu, dok bi druga mapirala površinu planete.
Venera je možda bila prvi naseljivi planet u našem Sunčevom sistemu, uključivala je okean i klimu sličnu Zemljinoj, ali nešto se dogodilo da je pretvori u planetu sa temperaturama dovoljno vrućim da rastope olovo.
Prema studiji iz 2019. godine, Venera je vjerovatno održavala stabilne temperature i imala tekuću vodu milijardama godina prije nego što su se pokrenule drastične promjene na planeti. Autor studije, fizičar Michael Way sa NASA-inog instituta svemirskih nauka Goddard u New Yorku, također je koautor studije iz 2016. godine o klimi i okeanima na Veneri u prošlosti, piše CNN.
Sada je Venera uglavnom mrtva planeta s otrovnom atmosferom 90 puta debljom od naše i površinskih temperatura koje dosežu 864 stepeni Fahrenheita (462 stepena Celzijusa).
Samo su dvije NASA-ine misije posjetile Veneru - Pioneer 1978. i Magellan ranih 90-ih.
- Zapanjujuće je koliko malo znamo o Veneri, ali zajednički rezultati ovih misija reći će nam o planeti od oblaka na njenom nebu preko vulkana na njenoj površini sve do same njezine srži - rekao je Tom Wagner, Naučnik NASA-inog programa otkrića, u izjavi.
- Bit će to kao da smo ponovno otkrili planetu - dodao je.
Svaka misija dobit će nagradu od 500 miliona dolara za razvoj, a pokrenut će se između 2028. i 2030. godine.