Prema tradiciji, mnogi će i ove prvomajske praznike sa porodicom, familijom, prijateljima, provesti druženjem u prirodi.

No boravak na omiljenom izletištu ima i onu drugu, neugodnu stranu i ponekad se može pretvoriti u pravu noćnu moru.

Zmije, ose, stršljeni, krpelji, sunčanica, najčešće su opasnosti koje vrebaju u prirodi, a kako vam oni ne bi pokvarili uživanje, dobro je pripremiti se i pridržavati određenih uputa.

U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo kažu kako imaju dovoljno seruma protiv zmijskog otrova te da postoje jasne indikacije kada se on i kako daje.

Dr. Sabina Bungur, specijalista urgentne medicine, preporučuje da se izbjegavaju zarasla područja i kamenjari, koji su prirodno stanište zmija.

- Na našem području svega su tri vrste otrovnih zmija i one se uglavnom nalaze u višim planinskim područjima. Međutim, to nije pravilo i otrovnice znaju zalutati i u niža područja. Međutim, mnogi se boje zmije, pa u tom strahu ne mogu raspoznati da li se radi o otrovnici ili ne. Zato kad idete u prirodu, uvijek se treba adekvatno odjenuti i obuti, a ukoliko ipak nekoga zmija ugrize, a to su one prepoznatljive dvije tačke na mjestu ugriza i bol, najvažnije je ne paničariti, sačuvati hladnu glavu, odmah pozvati Hitnu pomoć, a dok ljekarski tim ne dođe, sjesti i na mjesto ugriza staviti hladnu oblogu. Nikakvo podvezivanje ispod ili iznad ujeda, isisavanje i reckanje mjesta ugriza, nije preporučljivo. Ujed sam po sebi je bolan, najvažnije je ostati pribran i hidrirati se, najbolje običnom izvorskom vodom - pojašnjava Bungur.

Slična situacija je i u slučaju ugriza insekata. Na mjesto uboda potrebno je odmah staviti hladnu oblogu. Ali kod onih koji su alergični na ubod insekata, situacija, prema riječima Bungur, može biti ozbiljnija.

- Takve osobe obično kod sebe imaju tableticu koju će odmah popiti, ali naravno preporuka je odmah pozvati Hitnu pomoć. Kod ostalih, otok, bol i crvenilo, uglavnom na hladnu oblogu prolaze. Što se tiče krpelja, ovo je njihova sezona, i vrlo je vjerovatno, kad boravite u prirodi, da vas ugrize. Ukoliko ga primijetite na tijelu, možete ga sami izvaditi, najlakše čistom pincetom, na način da ga uhvatite što bliže koži i izvučete. Zna se desiti da ostane dio krpelja, i to nije razlog za paniku, jer koža će taj dio, kao strano tijelo, u narednih nekoliko dana sama izbaciti. Naravno, ako sami ne želite ukloniti krpelja, otiđite do najbliže ambulante gdje će to ljekar uraditi. Ono što je važno jeste da i u prvom slučaju osoba ode do ljekara i evidentira ugriz krpelja zbog eventualnih kasnijih komplikacija. Prije svega mislim na Lajmsku bolest (Lajmska borelioza je infekcija uzrokovana bakterijom Borreliom burgdoferi, a prenosi se ugrizom inficiranog krpelja). Mi nismo područje koje ima veliki postotak pojave Lajmske bolesti kao neke druge regije u svijetu, ali to se radi iz predostrožnosti. Radi se o karakterističnom prstenastom okruglom osipu koji je znak da vas je ugrizao zaraženi krpelj - istakla je Bungur.

Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS sve one koji prvomajske praznike žele provesti na otvorenom, savjetuju da se, prije svega, slojevito obuku zbog poprilično velikih oscilacija temperatura koje su najavljene.

- Unositi što više tečnosti, najbolje obične vode i prirodnih sokova, a izbjegavati gazirane napitke. Roštilj, naravno da može, ali ne pretjerivati sa hranom. Ono što bih savjetovala je biti oprezan sa vatrom, naročito u prirodi. Od štetnih UV zraka oči zaštititi sunčanim naočalama, glavu šeširom ili kačketom, a tijelo adekvatnom kremom sa visokim zaštitinim faktorom i naravno, držati se hlada. To važi za sve, a naročito za djecu. Oni koji pate od polenske groznice već znaju kako da se ponašaju. Antihistaminici će spriječiti svrbež očiju, peckanje, curenje nosa, kihanje, pa je preporuka da se uzmu sat vremena prije izlaganje polenu - kazala je Bungur.