Azra Babaić iz Sarajeva deset godina se liječi od karcinoma dojke. Tridesetog aprila ponovo treba u Kliniku za onkologiju u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) kako bi primila kemoterapiju.

- Na svu sreću mog lijeka ima i nadam se da će ga biti i kada dođem, ali mi se sad javlja prijateljica i kaže kako su je vratili sa Klinike jer njenog lijeka nema. Preporučili su joj da lijek može kupiti u privatnoj apoteci, a da će joj novac biti refundiran - kaže Babaić.

Da od jutros na KCUS-u ponovo nema lijeka Taxol, potvrdila nam je i Enida Glušac, predsjednica Udruženja osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke "Renesansa".

- Od jutros mi se javljajuju članice Udruženja da ponovo nema Taxola. Jedno vrijeme ga je bilo, sad ga opet nema. Sedmična terapija košta oko 480 KM. Može se kupiti u privatnoj apoteci, ako pacijentica ima novac, a onda će Fond solidarnosti, koji je pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja (ZZOR) FBiH, refundirati troškove - govori Glušac.

Tako se višegodišnji problem nedostatka citostatika u zdravstvenim ustanovama nastavlja. Niko ne zna kada bi i kako ovaj problem mogao biti riješen, a dok se to ne desi (ako se ikada i desi), ispaštat će najteži pacijenti.

Pitanje koje mnogi u ovoj agoniji postavljaju je - kako to da privatne apoteke imaju lijek, a nemaju ga bolnice, odnosno klinički centri?

Prim. mr. ph. Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, kaže "kako je to pitanje za ministarstava zdravstva, inspektorate i Zakon o javnim nabavkama".

- Neki će reći da je problem i do Agencije. Mi smo zato napravili trijažu da cistostatici, kao što je i ranije bilo, budu prvi na kontroli kvaliteta ukoliko distributer ili nosilac dozvole donese lijek. On se odmah uzima u rad. Tako radimo i kada je u pitanju registracija lijeka. To je ono što u ovom slučaju Agencija može uraditi u cilju bolje dostupnosti lijekova. Kada je lijek sa registracionim rješenjem tu, sve dalje je pitanje ugovora između zavoda i fondova - navodi Grubiša.

Kada je u pitanju nabavka lijekova u privatnim apotekama, iz Federalnog ministarstva zdravstva kažu " da su apoteke registrirane za obavljanje prometa lijekovima na malo, te da imaju mogućnost njihove nabavke i prodaje".

- Apoteke mogu nabavljati lijekove samo od proizvođača, odnosno veleprometnika lijekovima koji imaju sve potrebne dozvole propisane Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH - dodaju iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Iz KCUS-a kažu "kako oni ne nabavljaju citostatike, te da je nabavka i plaćanje ovih, najčešće izuzetno skupih i rijetkih lijekova, u nadležnosti Fonda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH".

- Klinička apoteka KCUS-a, na osnovu zahtjeva klinika, koje apliciraju onkološke lijekove, dostavlja potrebe za citostaticima Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja (ZZOR) FBiH. Zavod nakon provedene procedure javne nabavke vrši kontinuiranu nabavku na osnovu potpisanih Ugovora sa dobavljačima. Proizvođači i dobavljači citostatika često na globalnom tržištu imaju nedostatak lijekova, te samim tim i kasni isporuka u FBiH, a posljedično i u KCUS-u - navode iz KCUS-a.

Iz svega navedenog, kako dalje dodaju iz ovog zdravstvenog centra, "vidi se da je nedostatak citostatika hronični višeslojni problem".

- KCUS uvijek poduzima sve aktivnosti u okviru svojih dužnosti i obaveza, poštujući zadate rokove, kako ni u jednom trenutku ne bi došlo do nestašice lijekova. Shodno zakonskim i važećim propisima očekujemo isporuku neophodnih lijekova, te smo uvjereni da u Federalnom zavodu imaju opravdan razlog za nedostatak citostatika, kao i da čine maksimalne napore da u što skorijem vremenskom roku nabave sve potrebne lijekove i citostatike. KCUS je poduzeo sve u okviru svojih nadležnosti kako bismo što prije prevazišli postojeće poteškoće. Nažalost, naše mogućnosti su ograničene jer smo samo dio karike zdravstvenog sistema.Želimo naglasiti i da se uporedo vode pregovori i stručne konsultacije vezano za probleme zdravstvenog sistema, posebno problemi nabavke lijekova i citostatika, kako bismo postigli sistemsko rješenje - ističu iz KCUS-a.

O problemu nabavke citostatika upitali smo i one koji ih nabavljaju i plaćaju - Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, ali odgovor na pitanja koja smo proslijedili u ponedjeljak (22. april) nismo dobili do objavljivanja teksta.

No u odgovoru o nedostatku citostatika, kojeg su nam proslijedili početkom mjeseca, iz Zavoda su između ostalog kazali "da oni redovno nabavljaju i isporučuju prema zdravstvenim ustanovama lijekove prema Odluci o Listi lijekova fonda solidarnosti FBiH".

- S obzirom na to da postoje stalne promjene u snabdjevenosti lijekova, iz zdravstvenih ustanova nam dostavljaju informacije o deficitarnosti lijekova u tom trenutku. Po tim informacijama poduzimamo sve što je u našoj nadležnosti da otklonimo privremene prekide u snabdjevenosti. Trenutno postoji prekid u snabdjevenosti za citostatike za lijekove koji su u proceduri uvoza ili su na kontroli serije, što se nadamo da će biti otklonjeno u narednim danima - naveli su 4. aprila u svom odgovoru iz Federalnog zavoda dodajući da je nestašica pojedinih lijekova problem na globalnom nivou.

Osim nedostatka citostatika, pacijenti koji se liječe u KCUS-u, suočavaju se i dugim čekanjem na nalaz biopsije. Rezultate uglavnom čekaju više od mjesec, što je za njih izuzetno dug period, jer ionako prolaze agoniju od same pomisli da imaju tešku bolest.

IZ KCUS-a to opravdavaju nedostatkom kadra. Dodaju da unazad nekoliko godina nemaju dovoljan broj doktora specijalista i srednje medicinskog osoblja.

- Taj problem je posebno izražen u OJ Klinička patologija, citologija i humana genetika, te se iz tog razloga ponekad kasni sa izdavanjem nalaza i pored uloženog velikog napora osoblja Klinike za patologiju, citologiju i humanu genetiku KCUS-a. Bivši menadžment bio je upoznat sa nedostakom kadra i kašnjenjem izdavanja nalaza, ali do dolaska nove Uprave KCUS-a ovako značajan problem, zbog kojeg ispaštaju prvenstveno pacijenti, ali i uposlenici, nije riješen - odgovaraju iz KCUS-a.

Nedavno je, kako dalje navode, "KCUS raspisao oglas za prijem u radni odnos četiri ljekara specijalista u pomenutoj OJ, ali nisu imali validnih prijava".

- Prema važećoj sistematizaciji radnih mjesta na Patologiji je predviđeno 18 ljekara, a sada ih je samo osam. Trenutno je u ovoj OJ angažovano osam ljekara (računajući i šefa, s tim da je jedan ljekar specijalista dermatovenerolog, subspecijalista dermatohepatologije, a jedan ljekar specijalista sudske medicine, subspecijalista medicinske citologije). Na specijalizaciji trenutno imamo dva doktora medicine, a KCUS je prije nekoliko dana raspisao oglas za prijem dva ljekara na specijalizaciju iz patologije koji je još u toku, te očekujemo da ćemo, nakon završene konkursne procedure, imati još dva specijalizanta što će, nadamo se, olakšati rad OJ Kliničke patologije, citologije i humane genetike - stoji u odgovoru kojeg smo dobili iz KCUS-a.