Biljana Radulović, Mešićeva pravna zastupnica, navela je na ročištu u Sudu BiH kako u cijelosti ostaje kod tužbe osporavajući navode iz odgovora na tužbu u kojima se iznosi kako tužitelj nije bio oštećen premještajem. Radulović je navela kako tužitelj nije premješten na isto ili slično radno mjesto, te kako je premještajem izgubio 20 posto ovlaštenja, te samim tim i 20 posto primanja.

- Pravi se razlika posebnih ovlaštenja i posebnih uslova rada, zaboravljajući da licima s posebnim ovlaštenjima pripada dodatak na platu po osnovu posebnih uslova rada - kazala je, dodavši kako disciplinski postupci protiv tužitelja ilustruju tok diskriminacije prema njemu.

Disciplinski postupak se vodi, kako je Radulović rekla, zbog kršenja okvirnog sporazuma koji predstavlja predugovor i propisuje dužnost ugovornih strana da za svaku godinu zaključe posebne ugovore, do čega nije došlo.

- Tačan je navod da u toku disciplinskog postupka tužitelju nisu dozvoljeni dokazi i da je iste morao da traži - navela je Radulović, te je potom, osvrćući se na ostatak odgovora na tužbu, kazala kako navođenje Kodeksa ponašanja zaposlenika UIO-a BiH nema smisla s obzirom da se radi o prijavitelju korupcije.

- Navođenje mišljenja Agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije (APIK) od kojeg tuženi zahtijeva mišljenje o saznanju da je tužitelj prijavitelj korupcije, a u pogledu disciplinskih postupaka nakon prijave korupcije, predstavlja zloupotrebu moći tuženog - rekla je Radulović.

Protiv Mešića su podignute tri odvojene disciplinske tužbe, o čemu je Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH) ranije pisala. Prva prijava se odnosi na kršenje pravila i rušenje ugleda UIO-a iznošenjem informacija u javnost, druga se odnosi na navode o njegovoj ulozi u spornoj nabavci higijenskih sredstava za Granični prelaz Rača. U nedavno pokrenutom postupku, Mešić se ponovo tereti za kršenje pravila i rušenje ugleda Uprave iznošenjem informacija u javnost.

Fahreta Delić iz Pravobranilaštva BiH je kazala kako u ovom slučaju postoji neriješeno prethodno pitanje koje bi moglo biti od utjecaja na ishod postupka, te predložila prekid postupka do rješenja prethodnog pitanja koje se odnosi na disciplinske postupke koji se vode protiv Mešića.

Radulović se usprotivila ovom prijedlogu navodeći kako je samo pokretanje disciplinskih postupaka diskriminacija jer su nastali u kontinuitetu nakon Mešićeve prijave korupcije i dodijeljenog statusa uzbunjivača.

S obzirom da su svojstvo umješača u postupku dobili i Ena Kljajić Grgić i Uglješa Vuković iz Transparency Internationala u BiH, oni su rekli kako se također protive prijedlogu za prekid postupka smatrajući kako su disciplinski postupci posljedica činjenice da je Mešić prijavio korupciju.

- Svi postupci su pokrenuti nakon što je prijavio korupciju, što predstavlja klasični primjer odmazde - kazao je Vuković, dodavši kako je od značaja da Sud razmotri okolnosti bez da se upušta u ishod disciplinskih postupaka.

Nakon što je Sud donio rješenje da se odbije prijedlog za prekid postupka, Radulović je uložila dokaze tražeći saslušanje Emira Mehmedovića, upravnog inspektora Ministarstva pravde BiH, Mehmedalije Osmića i jednog inspektora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te zatražila od Suda BiH određivanje vještačenja neuropsihijatra, koji treba utvrditi intenzitet, dužinu i vrstu duševne boli Emira Mešića u periodu od 2018. godine do danas.

Pravobranilaštvo se nije protivilo iznesenim prijedlozima navodeći kako će se Sud upustiti u rješavanje prethodnog pitanja, nakon čega je nastavak ročišta pred Upravnim odjelom odgođen za 17. januar 2022. godine, piše Birn.