Povodom dodjele Nobelove nagrade za književnost za 2019. godinu austrijskom književniku Peteru Handkeu, ispred Ambasade Švedske u Sarajevu, i danas je održano mirno okupljanje u organizaciji Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke, osim po svojim književnim dostignućima, u javnosti je poznat i po kontroverznim stavovima o dešavanjima na ovim prostorima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.

Majke Srebrenice danas su ispred Ambasade nosile i transparente na kojima je pisalo "Nagrada Peteru Handkeu je nagrada Slobodanu Miloševiću", "Negiranje genocida je posljednja faza genocida"...

Preživjele žrtve i svjedoci ratnih zločina u Bosni i Hercegovini uputile su krajem oktobra pismo Nobelovom komitetu za književnost u kojem su izrazili protest i najdublje razočarenje zbog odluke da se Nobelova nagrada za književnost za 2019. godinu dodijeli austrijskom književniku Peteru Handkeu. U pismu su naveli da su time duboko uvrijeđene žrtve genocida, preživjeli logoraši, žrtve silovanja i tortura.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida u saradnji s Udruženjem "Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa" i sedam udruženja žrtava rata s područja Bosne i Hercegovine u zajedničkom pismu podsjetili su na zločine koje su u periodu od 1992. do 1995. na prostoru BiH počinili oni koje dobitnik Nobelove nagrade podržava.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović za 10. decembar najavio je veliko okupljanje u Stockholmu.

- Nastavljamo s protestima sve do 10. decembra kada će biti dodijeljene nagrade u Stockholmu. Tada ćemo se okupiti u Švedskoj, na dan dodjele, i opet ukazati na činjenicu da osoba koja negira genocid u Srebrenici, koja veliča ratne zločince na čelu sa Slobodanom Miloševićem, ne može biti dobitnik Nobelove nagrade - pojasnio je Tahirović.

{$galerijaFotografija}

Smatraju da Nobelov komitet i kralj i kraljica trebaju intervenisati, odnosno spriječiti dodjelu nagrada. 

- Ovo je borba žrtava i borba prijatelja žrtava - poručio je Tahirović.

Munira Subašić, predsjednica udruženja Pokret "Majke enklava Srebrenica i Žepa", kazala je da će 10. decembra biti u Švedskoj. 

- Nismo mogle šutiti, jer bi to značilo odobravanje. Podigle smo svoj glas, međutim, svijet je nepravedan prema nama. Poruka je da na ovim prostorima nije proradila svijest i da nema povjerenja među ljudima, a ako nema povjerenja nema ni pomirenja. Mi se vraćamo u '92. - rekla je Subašić. 

Kada Hotić, iz Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa", smatra da je neprihvatljivo da Handke bude dobitnik Nobelove nagrade. 

- Borit ćemo se da to spriječimo ili barem iznesemo svoje mišljenje. Pa ako ne pobijedimo barem smo se borili. Cijelo vrijeme pričamo istinu i tražimo pravdu - poručila je Hotić.

Handke je kotroverzu izazvao početkom 1996. godine nakon objavljivanja djela "Jedno zimsko putovanje ka rijekama Dunavu, Savi, Moravi i Drini ili pravda za Srbiju". Kako su mediji prenijeli, Handke tvrdi da u tom djelu koristi sofisticiraniji izbor riječi za prikaz događanja nego što se po njemu događalo općenito u medijima.

Britanski "The Guardian" je u aprilu 1999. godine objavio članak "Stand up if you support the Serbs" ("Ustanite ako podržavate Srbe"), u kojem piše o Handkeovim stavovima o dešavanjima u bivšoj Jugoslaviji i ratu u Bosni i Hercegovini.

On je u martu 2004. godine zajedno s kanadskim piscem Robertom Dicksonom potpisao apel koji poziva na odbranu Slobodana Miloševića, a iste godine je bivšeg srbijanskog predsjednika posjetio u zatvoru u Haagu.

Austrijski književnik proglašen je dobitnikom Nobelove nagrade za književnost za 2019. godinu zbog, kako je navedeno u obrazloženju Švedske akademije "jezičke inovativnosti kroz pisanu riječ koja opisuje ljudsku marginalizaciju i unikatnost življenja".