open-navfaktor-logo
search
Godišnjica masakra
Zločinci su prije 29 godina u Ahmićima ubili 116 bošnjačkih civila, među njima i tromjesečnu bebu
U ranim jutarnjim satima, na današnji dan, 16. aprila 1993. godine, jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća odbrane Džokeri i Maturice izvršile su napad na selo Ahmići.
16.04.2022. u 08:08
get url
text

Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.

Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima 16. aprila 1993. godine bila je tromjesečna beba.

Pukovnik britanske vojske Bob Stewart zajedno sa svojom jedinicom koja je bila u sastavu tadašnjeg UNPROFOR-a, Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija, prvi je ušao u Ahmiće nakon zločina. Iako je bio iskusan vojnik, ostao je šokiran.

- Nisam mogao vjerovati da se to desilo u Evropi 1993. godine. Pitao sam se kako je to iko mogao učiniti ženama, djeci, starcima. Ljudi koji su ovdje ubijeni, to je akt genocida. Ja sam sahranio 104 osobe, u masovnoj grobnici u Vitezu. Moji vojnici i ja smo ih sahranili - kazao je tada Stewart.

Žrtve su bile ukopane u zajedničku grobnicu

Ranije ovog mjeseca, u Visokom je izvršena identifikacija žrtava proteklog rata, među kojima je i sedam žrtava iz Ahmića. Među njima je i pet članova jedne porodice.

Identificirano pet članova jedne porodice

Radi se o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su nestale 1993. godine na području sela Kratine, općina Vitez. Posmrtni ostaci ovih žrtava su 1998. godine ekshumirani na lokalitetu Međine kod Mostara. Identitet žrtava je najprije utvrđen putem DNK metode da bi ovog mjeseca taj identitet potvrdili i članovi njihovih porodica.

U Visokom je identificirano pet članova porodice Salkić iz mjesta Nadioci kod Viteza. Potvrđen je identitet supružnika Emsada (1955. godište) i Nihade (1959.) te njihovo troje djece: Melise koja je u momentu smrti imala samo osam godina, Nermina koji je imao 12 godina te 14-godišnjeg Senada.

Potvrđen je identitet i braće Ćerimić, također iz mjesta Nadioci kod Viteza, Edina rođenog 1976. godine i njegovog tri godine mlađeg brata Elvedina (1979.).

- Nažalost, i to potvrđuje Udruženi zločinački poduhvat, da su civili ubijani ovdje 1993. godine, odvoženi u Mostar kako bi se prikrio taj zločin. Nažalost, kada su u pitanju te dvije porodice, mi više u Ahmićima nemamo tih porodica. Porodice Salkić i Ćerimić u Ahmićima više ne postoje. Te kompletne porodice su iskorijenjene s ovih prostora - izjavio je Mahir ef. Husić, imam u Ahmićima.

Ove godine, 7. maja, sedam šehida ubijenih u Ahmićima bit će ukopano na Šehidskom mezarju u Vitezu. Sekretar Udruženja "16. april Ahmići" Armin Ahmić istakao je da traže još 19 žrtava ubijenih 16. aprila 1993. godine u Ahmićima.

Obilježavanje 29. godišnjice danas počinje okupljanjem učesnika u jutarnjim satima na centralnom Šehidskom mezarju u Vitezu, nakon čega je planiran niz programa kojim će biti obilježena godišnjica masakra u Ahmićima.

Kazne za zločince

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakrima, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a "Džokeri", bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.