- Jer, stvari tu postavljati na način kako je Dodik to govorio u kampanji su definitivno postupci koji mogu biti iritantni, ne samo više drugoj dvojici članova Predsjedništva BiH nego će biti iritantni i javnosti. To pogotovo zato što za to nema nikakvog razloga. Vidjet ćemo. Ja ne znam sada kako će biti, šta očekivati. Po nekoj njegovoj retorici nakon izbora, ja bih rekao da se on lagano smiruje u tim svojim izjavama. Da li će to voditi do jednog racionalnog pristupa obavljanju te funkcije, ostaje da vidimo. Još je po meni prerano to suditi, izuzev što se nadati da će biti racionalan - naglasio je Komšić govoreći o Dodiku koji će biti prvi predsjedavajući Predsjedništva BiH u novom sazivu.

 Dodik neće dobiti podršku za skretanja BiH sa puta ka NATO-u i EU-u

Komšić je istakao kako se mora vratiti poljuljani imidž Bosne i Hercegovine u svijetu.

- Dosta stvari tu polazi upravo iz Predsjedništva BiH kada je riječ o imidžu i sticanju utiska svana o stanju BiH i stanju politike i vanjskopolitičkih ciljeva. Neke odluke mi već imamo od ranije donesene kada je riječ o bh. vanjskoj politici, a to je i NATO i EU. Te odluke nikada nisu promijenjene. Nikada nisu opozvane. One formalno-pravno žive, postoje. One nisu mijenjane. Da li će se tu moći računati na jednu vrstu kooperativnosti ili racionalnosti, pragmatičnosti Milorada Dodika, ne znam u ovom trenutku, stvarno to ne mogu procijeniti - rekao je Komšić.

Ali, naveo je Komšić, morao bi i Dodik biti svjestan da naprimjer takve vrste odluka kao što su strateške da BiH ide ka NATO-u i EU-u, bez obzira na to i ako ispostavi zahtjev da se o njima razgovara i da se one promijene, da neće imati saglasnost druga dva člana Predsjedništva BiH da se to desi.

- Pitanje je šta će on odabrati da radi. Da li da pravi krizu, da li da pravi neku predstavu ili će, ipak, biti konstruktivan i pragmatičan u radu. Meni je u ovom trenutku zaista teško procijeniti u kom će se to pravcu kretati. Ja kažem, na osnovu nekih njegovih izjava datih nakon izborne noći, čini mi se da se ta njegova negativna strast smiruje na neki način. Ali, ostaje da vidimo, da sačekamo šta će on, gdje će, kuda će, kuda ide, kuda misli da to treba da ide - istakao je Komšić.

Novoizabrani član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda komentirao je i buduće odnose unutar BiH nakon rezultata općih izbora i kako se oni mogu manifestirati na stanje u zemlji.

FOTO: AA

- To može biti i pozitivno i negativno. Pozitivno može biti ako ove stranke koje su osvojile povjerenje birača, tu prije svega mislim na SDA, HDZBiH i u RS-u po onome što do sada vidimo SNSD, koji zaista imaju dovoljnu podršku birača da mogu komotno ući u neku priču o koaliciji, da imaju neku solidnu većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH i, naravno, prohodnost za donošenje odluka za koje oni cijene da treba da se donose. Ako se pođe od činjenice da im je ta većina komotna, kao što prije nije bila, onda oni mogu zaista kreirati atmosferu političke stabilnosti bez nekih svađa, šta god to značilo i kakvi god dogovori budu između njih postizani. Govorim o radu Vijeća ministara BiH i zakonodavnom procesu - ističe Komšić.

Politika HDZ-a BiH i HNS-a fatalistička

Međutim, ako se rezultat izbora, prije svega, od HDZ-a BiH bude koristio da bi se ispostavljao žešći i novi politički zahtjev u smislu da se Izborni zakon BiH mijenja na način kako to nije uspjelo i prije kampanje za opće izbore u BiH, Komšić ističe kako se boji da "ponovo idemo u neko zatezanje".

- Bojim se da politika i Čovićeva i HNS-ova i HDZ-ova, podržana očigledno iz Zagreba, bar nekih krugova u Zagrebu, jednostavno je na neki način fatalistička, koja može rezultirati i može biti pogubna po njih. Jer, oni guraju stvari pogrešno: ucjenjuju, pritišću da se desi ono za što su svjesni i oni da se ne može desiti. To je ono zašto ja imam problem da shvatim logiku poteza. Dugo sam u politici i znam da su većina političara racionalni ljudi, da znaju domete svoje politike, da znaju s obzirom na izborni rezultat, kapacitete koje imaju, stranačku infrastrukturu, dokle mogu. Ne mogu da shvatim da ni Čović ni HDZ BiH nisu svjesni da oni nemaju kapacitet da ispostavljaju ove političke zahtjeve koje ispostavljaju. To što oni rade jeste jedna vrsta ucjene. To što oni rade i način na koji oni rade može proizvesti samo veći kontraefekat od onog koji imaju sada. Ne mogu da procijenim racionalnost tih poteza. Ne liči mi to na racionalnu politiku i racionalne političare - poručio je Komšić.

To što traži Čović, navodi Komšić, ne samo da nema više onoga ko će to prihvatiti u Sarajevu nego i u međunarodnoj zajednici.

- Vi znate da je takvo stanje i uporno dalje idete glavom kroz zid. Jedino možete očekivati, ne da pukne zid, nego da razbijete glavu. U tom smislu situacija se može pogoršavati ako se bude insistiralo na nečemu što je jednostavno nemoguće da se desi - ističe Komšić.

O inicijativi Bože Petrova, zastupnika MOST-a u Saboru Republike Hrvatske, da Komšić ne bude primljen u Zagrebu kao predstavnik hrvatskog naroda iz BiH, te da bude proglašen personom non grata, novoizabrani član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda Željko Komšić ima jasnu poruku.

- Ta osoba koja je to tražila nije relevantan politički faktor u Hrvatskoj. On je ispao iz jednog klerikalnog šešira, pa upao u politiku. Međutim, morat će se vratiti ponovno u taj šešir. To je neozbiljno o čemu je on govorio, jer je nebitan. Ali, što se mene tiče, neka rade šta hoće, na kraju krajeva. Njihovo je pravo da i to urade, da to ocjenjuju. To je njihov problem, ne moj. Mogu garantovati da ja sa svakim mogu raditi, ali da neke granice ipak postoje. Pored granica na Uni, na Savi, na Drini, postoje granice uobičajnog diplomatskog ponašanja, na kraju krajeva, lijepog ljudskog ponašanja, pristojnog ljudskog ponašanja. Ako se možemo dogovoriti oko te tri stvari, ja mogu raditi sa svakim i sa Zagrebom i sa Beogradom i, što se mene tiče, može sve. Ako fali jedna od ove tri stvari, vjerujte da ja mogu biti gori nego što oni mogu i da zamisle. Meni je stalo do ove zemlje - BiH. Ne dam da je iko dira i to će tako biti dok ja hodam po ovoj zemlji - istakao je Komšić.

 Interesi BiH ne ugrožavaju nikoga

Željko Komšić, u intervjuu za Anadolu Agency, poručio je da "sve poštuje", te naveo da mu je jasno, da je dugo u politici, te da zna procijeniti odnose i političke planove nekih drugih.

- Ali, ono što ja tražim jeste da se poštuje BiH i njeni interesi, koji nisu veliki. Naši interesi ne ugrožavaju nikoga. Mi hoćemo samo da nas puste na miru, da mi ostvarimo stabilnost ovdje, da se mi između sebe dogovorimo, da se oni ne miješaju sa strane. Mi jednostavno hoćemo da budemo jedna normalna i zemlja i zajednica. Nemojte nam pomagati tako što ćete nam gasiti vatru benzinom, kao što to često komšije naše rade. Kada to ne primijetite da radite naravno da ćete dobiti žestok odgovor. Ovisno o intenzitetu prijetnje, ovisit će i taj odgovor. Ali, nismo mi ti koji započinju bilo kakvu kavgu. Mi samo odgovaramo - kazao je Komšić.

Hrvatska i Srbija bi, kaže Komšić, najbolje poručile da su prijatelji BiH kada bi učinile napor da se kroz sporazum riješi pitanje međudržavnih granica, imovinsko-pravni odnosi...

- Time bi pokazali da smo prijatelji jedni drugima. Svi. Hajde da riješimo ono što je normalno. Dakle, dajte da se napokon dogovorimo oko granica i dajte napokon da riješimo te priče o imovini. Mi u BiH smo vrlo korektni bili, bez obzira koja je vlast bila, pogotovo kada je riječ o imovini. Mi smo imovinu vratili. Nama imovina nije vraćena. Nama je ta imovina predmet raznih spekulacija, pa i kriminalnih radnji u kojima ne učestvuju samo institucije i pojedinci iz Republike Hrvatske, budimo pošteni, učestvuju i ljudi odavde. Ali, to je druga stvar. To je posao za policiju i tužilaštvo. Mi govorimo o međudržavnim odnosima. Mi smo vratili imovinu u BiH i Srbiji i Hrvatskoj. I hoćete li da pomislimo da smo bili naivni što smo to uradili. Bili smo fer i korektni pri pokušaju da se uspostave dobrosusjedski odnosi. I tražimo da nas se poštuje na taj način što će se na isti način to uraditi sa imovinom BiH - istakao je Komšić.

FOTO: AA

Kada je riječ o otvorenom pitanju granica BiH sa susjednim zemljama, kaže Komšić, BiH poštuje i tuđe granice. Granice su, smatra Komšić, već utvrđene i naglašava kako su one čak zapečaćene i nalazima Badinterove komisije što je bilo osnov za međunarodno priznanje, ne samo BiH nego i drugih zemalja na ovim prostorima.

- Dajte onda da verifikujemo te granice. Zna se kuda ide granična crta, čak i koja pravila važe u međunarodnom javnom pravu kada je, naprimjer, riječ o morskim granicama. Kada je riječ o granicama koje idu rijekom. Postoji to definisano. To zna svaki student. Ne znam da li je to bilo na trećoj godini prava kada sam ja studirao, međunarodno javno pravo, kuda se povlače granice rijekom, kuda se povlače granice po moru, ali smo to učili. Je li puno tražimo ako očekujemo korektan odnos od naših susjeda, pa da onda stvarno možemo reći i uzviknuti da smo prijatelji - poručio je Komšić.

O odnosima BiH i Turske

Novoizabrani član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda govorio je i o odnosima BiH sa Turskom.

- Turska je velika zemlja, zemlja koja postaje važan geostrateški politički faktor. Ona je i prije bila važan geostrateški i politički faktor, ako ništa zbog svog položaja. Turska, koja raste ekonomski gotovo nevjerovatnom brzinom, samo je time dobila još više na važnosti u ovom svijetu. I dalje je pozicija Turske vrlo, vrlo bitna. Na jednoj strani, tu se nalazi Iran, na drugoj arapski svijet, Izrael, kriza u Siriji, gore Rusija, odnosi sa EU, odnosi sa SAD-om. Bilo bi po meni suludo kidati veze ili pogoršavati veze sa Republikom Turskom. Ono što se dešava na unutrašnjem političkom planu u Turskoj je isključivo stvar te zemlje. To je njihova stvar, i to Turska, isto kao što mi u BiH non-stop govorimo da nećemo da nam se neko miješa u naše unutrašnje odnose, tako treba da bude i kada je riječ o Turskoj - navodi Komšić.

Kaže i kako bi volio da je ostvareno davno i to geostrateško obećanje, prije svega, zemalja EU kada je riječ o putu Turske u EU.

- Koliko vidim, to je sada potpuno zaustavljeno. A, po meni je nepotrebno gurati tako jednu veliku i važnu zemlju od sebe. To nije mudro u ovim odnosima kakvi vladaju u svijetu. Ali, ko će više znati šta te velike sile vodi do donošenja takve vrste odluka. Naravno da BiH sa Turskom treba imati apsolutno što bolje odnose. Politički su svakako dobri, ekonomski su, koliko ja znam, koliko sam upućen u to, također dobri. Mi ne možemo baš uvijek da odgovorimo čak i na one privilegije koje nam Turska daje, koje ne daje drugima. Interesantno, daje nama te privilegije. S naše strane se tu zna zabrljati kada je riječ o realizaciji prvenstveno našeg izvoza u Tursku. Turska je članica NATO-a, vrlo je važno imati prijatelje u NATO-u, bez obzira na trenutne odnose u NATO-u i sve što se dešava. Dobro je imati Tursku kao prijatelja i ne treba rizikovati da se ti odnosi pogoršaju - istakao je Komšić.

Novoimenovani član Predsjedništva BiH govorio je i o gradnji autoputa i brze ceste Sarajevo-Beograd, odnosno o njihovoj važnosti, ne samo za BiH i Srbiju nego i za regiju.

- Sjećam se kada je ideja pokrenuta, ja sam jedan od prvih koji su to pozdravili. Jer, svakome je u interesu da ima brzu i modernu komunikaciju tamo gdje je nije bilo, pogotovo i tamo gdje ta komunikacija rješava niz problema, prije svega, običnih ljudi. Neko je za tu komunikaciju rekao da je strateška politička komunikacija, ne infrastrukturalna. Ali, pustite da ja sada kažem: kakve to veze ima ako je to cesta kojom će se ljudi kretati, povezivati, ako će ta cesta pmoći da nam ekonomija raste. Nismo mi toliko veliki da krojimo međusvjetske odnose. Pogotovo mi u BiH. Možemo mi misliti o sebi šta hoćemo. Ali, nismo mi toliko veliki. Naše je čak pravo da budemo na neki način bosanskohercegovački sebični i da iskoristimo svaku priliku koja može razviti ovu zemlju i učiniti je boljom - smatra Komšić.

U razgovoru za Anadolu Agency Komšić je rekao kako bi volio da put Sarajevo-Beograd bude izgrađen, pogotovo na onaj način kako je zamišljeno, kao jedan prsten.

- Jer bi na taj način veliku regiju uspio uvezati jednom dobrom cestom i sigurno ubrzati sve, ne samo promet ljudi nego i robe, što je osnovna funkcija dobrih autoputeva i brze ceste svugdje u svijetu. Volio bih da dođe do realizacije tog projekta. Nemam sada informacija gdje je to, u kojoj je fazi, je li stalo, je li se nešto radi. Ali, cijenim da ću imati nekih možda više informacija u Predsjedništvu BiH, jer tada, kao član kolektivnog šefa države, imam pravo i da pitam nekoga dokle je to - navodi Komšić.

Titova politika donijela je civilizacijski iskorak 

Člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda pitali smo da li se sa njim "Tito vraća u Titovu (ulicu)", odnosno u zgradu Predsjedništva BiH.

- Ako mislite na sliku, ne znam gdje je ta slika trenutno. Nije bila vlasništvo Predsjedništva BiH. Kada sam odlazio iz kabineta, razdužili. Da li je u depou Umjetničke galerije BiH, ne znam zaista, nemam pojma. Po meni je bitnije ono što je Tito uradio za ljude na ovom komadu planete koji se nekada zvao Jugoslavija, pa i Balkan, pogotovo njegova uloga u svijetu u tom trenutku koliko je bila bitna. Bitnije je da to čovjek ima u mozgu, pa, ako treba, i u srcu. Jer, ta politika koju je on tada provodio na prostorima bivše Jugoslavije je zaista svima nama na ovim prostorima donijela civilizacijski iskorak. Zapitajmo se koliko smo tada kao zemlja bili bliže i standardima i EU-a, pa ako hoćete i NATO-a, nego što smo danas ovakvi kakvi smo - cijeni Komšić.

Tito je, kaže, definitivno velika istorijska ličnost. Dodaje da vidi kako se danas Titovi ideološki neprijatelji, odnosno nasljednici politika iz Drugog svjetskog rata koje su u dobroj mjeri fašističke, "obračunavaju sa njim mrtvim", te dodaje kako je to besmisleno.

- Rezultat njegove vladavine u 50-ak godina jeste bio civilizacijski skok na ovim prostorima i to treba istorijski vrednovati i cijeniti. Zato ja ne razumijem neke ljude. Gledam šta se u Hrvatskoj dešava. To je apsurdno da veličaju Pavelića koji je pola zemlje dao Italiji, odrekao se pola zemlje u korist Italije. A, pljuju po Titu koji im je vratio to pola zemlje i čije je političko djelo bilo osnov da Hrvatska sada bude samostalna država. To smo mi, ljudi kratke i ostrašćene pameti. A na sve imamo pravo samo da ne budemo kratke i ostrašćene pameti - smatra Komšić.

Bilo bi dobro, zaključuje Komšić, da smo malo politički sebični u tom političkom smislu pa da gledamo daleko i da vidimo šta nam je interes.

- Ali, nismo. Tito je uvijek tu što se mene tiče. Ja sam čak sretan što sam živio u tom vremenu, jer ga pamtim kao sigurno vrijeme. Nisam bio pod stresom ni ja tada kao dijete, a koliko se sjećam, ni moji roditelji. Jeste bilo siromašnije, ali je bilo uređenije, sređenije, sigurnije. Imao si neku perspektivu, a sada je naš najveći društveni neprijatelj zapravo beznađe koje vlada na ovim prostorima - poručio je Komšić.