open-navfaktor-logo
search
Poziv Borrellu
Zbog straha od kineskog utjecaja, devet država članica EU-a apeluje: Vratite Zapadni Balkan na dnevni red
Devet država članica EU-a pozvalo je evropskog komesara za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepha Borrella na stratešku raspravu o zemljama zapadnog Balkana i njihovim izgledima na sastancima ministara vanjskih poslova EU-a u aprilu.
12.03.2021. u 09:31
get url
text

- Vjerujemo da je krajnje vrijeme da strateški pogledamo na Zapadni Balkan - napisali su ministri vanjskih poslova Austrije, Hrvatske, Češke, Njemačke, Grčke, Irske, Rumunije, Slovačke i Slovenije. 

U pismu od 5. marta tvrde da se "puno toga promijenilo" od posljednje rasprave o proširenju u augustu 2019, posebno da je "došlo do dinamičnog unutrašnjopolitičkog razvoja u zemljama regije".

Činilo se da je proces proširenja dobio novi zamah prošlog proljeća kada su sjeverna Makedonija i Albanija dobile zeleno svjetlo od ministara EU-a za početak pregovora kasnije te godine.

Međutim, proces je naišao na još jedan kamen spoticanja kad je Bugarska na jesen stavila veto na razgovore Sjeverne Makedonije zbog razlika u historiji i jeziku.

Bugarski veto također je utjecao na Albaniju jer članice EU-a pristup Skoplja i Tirane vide kao "paket". Nedostatak konkretnog napretka ide na ruku zapadnoevropskim zemljama, posebno Francuskoj, čije je javno mnijenje postalo sumnjičavo prema daljnjem proširenju EU-a, posebno u svjetlu predstojećih predsjedničkih izbora 2022. godine.

Iako je EU najveći donator i trgovinski partner Zapadnog Balkana, napori na približavanju regije zaustavljeni su zahtjevima bloka za reformama i oklijevanjem zemalja da ih provedu.

- Pandemija je pogoršala već postojeće trendove, uključujući geopolitičke implikacije. Ostali akteri spremni su zakoračiti u regionalne poslove, često na naš račun - napisalo je devet ministara vanjskih poslova EU-a pozivajući se na kasno i visoko kritizirano postupanje EU-a u regiji u raznim fazama zdravstvene krize COVID-19.

Zemlje zapadnog Balkana Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, sjeverna Makedonija i Srbija - u kojima živi oko 20 miliona ljudi - trudile su se dobiti pristup vakcinama COVID-19 od više kompanija i programa i znatno će zaostajati za naporima EU-a da dopre do imuniteta krda brzom i masovnom imunizacijom.

- Iako je EU mobilizirao veliku količinu podrške regiji, drugi su akteri bili učinkovitiji u predstavljanju svoje podrške i na taj način potkopali našu pouzdanost, vjerodostojnost i percepciju naše solidarnosti - istaknuli su potpisnici pisma.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova reklo je u odvojenoj izjavi poslanoj EURACTIV-u da je "cjelovit pristup regiji bio važan za kredibilitet EU-a, kao njenog najvažnijeg partnera". Izjava je posebno naglasila potrebu "pomoći Bosni i Hercegovini radi poboljšanja njenog funkcioniranja i stabilnosti".

Kritičari već dugo sugeriraju da je kineska "diplomatija maski i vakcina" imala za cilj zbližavanje sa Zapadnim Balkanom u vrijeme kada je saradnja između Brisela i Washingtona bila loša.

- Kao Evropska unija na region treba da gledamo ne samo u svjetlu proširenja, već i vanjske politike - istakli su ministri i dodali da Unija treba da razmotri "kako da odgovori na unutrašnja dešavanja i veći angažman trećih aktera".

Diplomata EU-a upoznat s pitanjem proširenja također je naglasio važnost proaktivne politike EU-a u regiji.

- Sve zemlje zapadnog Balkana imaju drugačiji status u smislu integracije u EU, ali poenta je u tome da im se omogući napredak, da otvore pregovore. Svi znamo da će to biti dugačak i vijugav put, ali moramo ih uključiti u proces - rekao je za EURACTIV.

- Ako ne poguramo ovaj dnevni red, dopustit ćemo drugim igračima da imaju politički i ekonomski utjecaj u regiji, što sasvim sigurno nije u interesu EU-a - upozorio je diplomat.

Ministri vanjskih poslova EU-a također su primijetili da se, pod vodstvom Joea Bidena, "Sjedinjene Države pripremaju za ponovnu saradnju s regijom", te su naglasili da "rad rame uz rame s njima kao našim ključnim partnerom zahtijeva zajednički stav" .

Za vrijeme prethodne Trumpove administracije, Kosovo i Srbija dogovorili su se o paktu za normalizaciju ekonomskih odnosa, bez značajnijeg sudjelovanja EU.

Dužnosnici u Briselu sada se nadaju da će transatlantsko resetiranje također pomoći u oživljavanju dijaloga Beograda i Prištine pod vođstvom EU-a, što je preduvjet za obje zemlje da unaprijede svoje izglede za EU.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.