open-navfaktor-logo
search
Posljedice
Zbog SNSD-ovih blokada banke iz BiH i dalje iznose novac u inostranstvo
Sprječavanje iznošenja enormne zarade, odnosno deponovanje tih sredstava u fond za osiguranje depozita, predviđeno je Prijedlogom zakona o osiguranju depozita u bankama BiH, koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri i koji još uvijek nije usvojen upravo zbog SNSD-ovog blokiranja rada Parlamentarne skupštine BiH
31.05.2019. u 21:27
get url
text

Strane banke koje posluju u BiH višak novca šalju u svoje centrale van države. To će nastaviti raditi i ubuduće, ponajviše zahvaljujući politici SNSD-a, iako je predsjednik te stranke Milorad Dodik upravo zbog te činjenice upozoravao da je "BiH talac stranih banaka".

- Za BiH je zatvoreno međunarodno finansijsko tržište, a stranim bankama je omogućeno da godišnje iznose enormnu zaradu u svoje matične zemlje – kazao je Dodik.

Sprječavanje iznošenja enormne zarade, odnosno deponovanje tih sredstava u fond za osiguranje depozita, predviđeno je Prijedlogom zakona o osiguranju depozita u bankama BiH, koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri i koji još uvijek nije usvojen upravo zbog SNSD-ovog blokiranja rada Parlamentarne skupštine BiH.

Usvajanje ovog zakonskog rješenja značajno je za stabilizaciju i sigurnost bankarskog sektora u BiH, ali i u kontekstu evropskih integracija, s obzirom da su predložene izmjene usklađene sa odgovarajućim direktivama Evropske unije (EU) iz oblasti zaštite depozita. Također se radi o obavezi koju je BiH preuzela dopunskim Pismom namjere potpisanog sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama BiH samo je jedan od oko 25 zakonskih rješenja te 35 međunarodnih sporazuma, 70 izvještaja i više od 100 drugih akata koji čekaju na okončanje SNSD-ove blokade rada državne zakonodavne vlasti.

Iako se u posljednje vrijeme zvaničnici SNSD-a deklarativno zalažu za evropski put BiH, činjenice govore da još niz drugih zakona, koji predstavljaju dio evropske pravne stečevine i koje je važno što prije usvojiti zarad progresa na evropskom putu i unapređenja kvaliteta života građana, nisu usvojeni zbog odnosa te stranke prema obavezi za koju su uredno i jako dobro plaćeni.

Na "čekanju" je i Prijedlog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama elektronske transakcije, kojim se nastoji približiti standardima koji važe u EU te pojednostaviti usluge građanima i poslovnoj zajednici u BiH i olakšati promet dokumenata u javnoj upravi.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o patentu, kojim se područje patentnopravne zaštite u BiH usklađuje sa aktuelnom pravnom stečevinom EU-a i kojim se ispunjava obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), također čeka na uklanjanje SNSD-ovih blokada.

Prijedlog Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o zaštiti tajnih podataka, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o deminiranju u BiH, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu u BiH, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama u institucijama BiH, Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u BiH te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH su među zakonima koji su zahvaljujući SNSD-u ostali "zaglavljeni" u parlamentarnoj proceduri.

SNSD, podsjetit ćemo, blokira formiranje parlamentarnih komisija i rad Parlamentarne skupštine BiH zbog neformiranja novog saziva Vijeća ministara BiH, što je posljedica odbijanja te stranke da poštuje Zakon o odbrani BiH, odluke Predsjedništva i Strategiju vanjske politike, a u kontekstu NATO puta BiH.

Blokiranje formiranja parlamentarnih komisija nije samo neodgovoran odnos prema državi BiH i svim njenim građanima već se radi o krivičnom djelu. Član 220. Krivičnog zakona BiH nalaže da će se svaka službena ili odgovorna osoba u institucijama BiH, koja neizvršavanjem svoje službene dužnosti drugom nanese bilo kakvu štetu, kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Blokiranje rada Parlamentarne skupštine BiH i njenih komisija se može tretirati i kao "nesavjestan rad u službi", za što je Krivični zakon također propisao jasne sankcije.

- Službena ili odgovorna osoba u institucijama BiH koja svjesnim kršenjem zakona, drugih propisa ili općeg akta ili propuštanjem dužnosti nadzora, očigledno nesavjesno postupi u vršenju dužnosti, pa usljed toga nastupi teža povreda prava drugog ili imovinska šteta koja prelazi iznos od 1.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina – navodi se u članu 224. stav (1) Krivičnog zakona BiH.

Drugi stav istog člana nalaže da će počinitelj ovog krivičnog djela, ukoliko je ono rezultiralo teškom povredom prava drugog ili imovinskom štetom koja prelazi iznos od 10.000 KM, biti kažnjen kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Praktičnu štetu zbog ovakve politike SNSD-a ne snose njihovi politički protivnici već građani BiH, pa i oni u entitetu RS na čijim glasovima ta stranka temelji svoj politički kredibilitet i kapacitet.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.