open-navfaktor-logo
search
Objasnila prim. dr. Kurilić
Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH radi na razvijanju protokola za prikupljanje anti-COVID-19 plazme
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je upotrebu krvne plazme kod oporavljenih od COVID-19 u liječenju zaraženih. 
24.08.2020. u 21:23
get url
text

Infuzijom plazme bogate antitijelima protiv novog koronavirusa, dobivene iz krvi pacijenata koji su se oporavili od te bolesti, kako se očekuje, može se potaknuti imunološki sistem zaraženih pacijenata na stvaranje vlastitih antitijela u borbi protiv bolesti.

Predsjednik Donald Trump kazao je kako liječenje krvnom plazmom može smanjiti smrtnost za 35 posto.

Prema riječima prim. dr. Jasminke Kurilić, direktorice Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije BiH, transfuzija konvalescentne plazme predmet je sve veće pažnje, posebno nakon velikih epidemija.

- Anti-COVID-19 plazma je plazma koja sadrži neutralizirajuća antitijela koja se dobija procesom afereze (proces prikupljanja) od osoba koje su preboljele COVID-19. Svrha terapije je da se antitijela koja su se stvorila u organizmu preboljelog prenesu u organizam oboljelog, što je vrsta pasivne imunizacije. Dosadašnja istraživanja pokazala su da izliječeni mogu imati različitu koncentraciju ovih antitijela, a nije dovoljno poznato koliko se zadržavaju u organizmu preboljelog od COVID-19 – kaže Kurilić koju smo zamolili za pojašnjenje nove terapije u liječenju COVID-19.

Prema njenim riječima, davaoci ove plazme moraju ispunjavati sve kriterije za darivanje komponente krvi, među kojima su i dodatne biohemijske.

- Terapija plazmom mogla bi biti samo sastavni dio liječenja za pacijente oboljele od COVID-19 koji ne reagiraju dobro na antivirusne lijekove. Liječenje plazmom koja sadrži antitijela na COVID-19 moglo bi biti važno s obzirom na to da za sada ne postoje lijekovi ni vakcina protiv ove bolesti – dodaje.

Ističe kako poseban rizik po pacijenta u odnosu na već opisane rizike liječenja transfuzijom komponenti krvi nije dokazan do sada.

- Ograničeni podaci sugeriraju ograničenu kliničku korist, uključujući radiološku rezoluciju i brži oporavak – kaže Kurilić.

Doc. dr. Irena Jukić, direktorica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, danas je za 24sata.hr kazala da nije riječ ni o kakvom novitetu, već o suportivnoj terapiji s kojom su najprije krenuli Kinezi, a potom ponešto i Evropljani. Ipak, dala je znatno manje rezultate od očekivanja. 

- I u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu u komori stoji spremna plazma nekoliko pacijenata koji su preboljeli COVID-19 i potom donirali plazmu, ali još nije upotrijebljena u kliničkoj primjeni – kazala je Jukić.

Na pitanje, da li Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH radi na razvijanju transfuzijskog protokola za prikupljanje konvalescent plazme, Kurilić je izjavila kako je to u toku.

- Formirana je radna grupa koja bi provodila potrebne aktivnosti, ali tek nakon odobrenja Federalnog ministarstva zdravstva i uključivanja kliničara. Zavod raspolaže aparaturom koji je redovno servisirana, kadrom koji bi trebao manju dodatnu edukaciju, informacionim sistemom i prostorom za skladištenje prikupljene plazme u rashladnim uređajima sa regulisanom temperaturom. Da bi se u Zavodu provelo prikupljanje plazme donora koji su prebolovali COVID-19 i oporavili se, dodatno su potrebni i namjenski setovi za prikupljanje plazme – istakla je Kurilić.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.