open-navfaktor-logo
search
O razlozima u Parku
Zašto se u Kantonu Sarajevo ne sadi i pitomi kesten, već uglavnom divlji?
Jedan broj građana Kantona Sarajevo se pita zašto na ovom području nema pitomog kestena. Tačnije, zašto Kantonalno javno komunalno preduzeće Park koje je zaduženo za uređenje zelenih površina ne sadi i pitomi kesten, već samo divlji.
06.11.2022. u 09:48
get url
text

- Mislim da je u prošloj godini Vlada Zeničko-dobojskog kantona svojim građanima, pčelarima, podijelila 3.500 sadnica pitomog kestena. Pa zašto nešto slično nije urađeno u našem kantonu ili pitam se zašto se ne sadi pitomi kesten u parkovima, na izletištima sarajevskim.

Niko ne traži da se sadi uz ceste, nije primjereno, ali barem može u parkovima da svi imamo koristi jer pitomi kesten je zdrav i veoma tražen. Ako može uspijevati u Zenici, može i u Sarajevu. I to što se sadnice oraha mogu naći u sarajevskim parkovima, zaslužni su građani koji su ih zasadili - priča nam Sarajlija Suvad Duboković.

U KJKP Park su nam kazali kako su programom zaduženi za održavanje 2,9 miliona metara kvadratnih javnih zelenih površina u sedam općina Kantona Sarajevo.

- To čini oko 37 posto javnih zelenih površina u Kantonu Sarajevo jer, prema odrađenim informacijama, u KS ima ukupno osam miliona metara kvadratnih zelenih površina. Stav inženjera i stručnih osoba u KJKP Park Sarajevo jeste da pitomi kesten upravo zbog činjenice da je plodonosniji puno više od divljeg kestena, nije pogodan za urbane, odnosno gradske, frekventne sredine zbog činjenice da većina zelenih površina gravitira uz saobraćajnice, parking prostore, prostore za dječiju igru i zabavu, pješačke staze, uz šahtove i otvore za kanalizacionu mrežu i slično.

I divlji kesten, što se tiče količine ploda, cvijeta i lista, doprinosi očuvanju biodiverziteta u gradskoj sredini i kao takav itekako je pogodan za frekventnije i veće gradske sredine - objašnjava nam Aldijana Hamza, stručna saradnica za informiranje KJKP Park.

Upitali smo, ako kesten uspijeva u Zenici, zašto ne bi mogao i u Sarajevu.

- Generalno u posljednjih desetak godina zbog oboljenja koje kesten kao vrsta drveta ima, kao što su kestenov moljac-miner i drugih, nije zastupljena u velikoj mjeri sadnja kestena u urbanoj sredini u drvoredima ili skupinama, a rijetkost je i u rasadnicima raznih ponuđača pronaći zdravu i bez oboljenja sadnicu - navodi Hamza.

Dodaje kako Park u okviru sadnje stabala kroz program održavanja, putem projekata koje realizira sa jedinicama lokalne samouprave ili sa društveno odgovornim kompanijama i pojedincima, uglavnom ukoliko se radi o listopadnim stablima sadi više vrsta stabala i to javor, jasen, jablan, likvidambar, platan, crvenolisnu šljivu i slično…

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.