- Glavni faktori koji su doprinijeli rastu potražnje za kreditima u drugom kvartalu 2023. godine su finansijske potrebe za kapitalnim investicijama i obrtnim sredstvima. U pogledu korištenja alternativnih izvora finansiranja, banke kod kojih je došlo do povećanja potražnje navode da su na povećanje potražnje u njihovoj banci utjecali krediti od drugih banaka i ostali izvori finansiranja. U pogledu očekivanja za treći kvartal 2023. godine, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje na to da se očekuje neznatno ublažavanje standarda za odobravanje kratkoročnih, kao i dugoročnih kredita preduzećima, ali banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u trećem kvartalu 2023. godine - navodi se u anketi.

Što se tiče stanovništva, u drugom kvartalu 2023. godine banke su izvijestile da je došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima.

- Rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima bio je nešto naglašeniji nego za stambenim kreditima. Glavni faktori koji su utjecali na povećanje potražnje za kreditima u vezi su s povećanom nabavkom trajnih potrošačkih dobara i kupovinom nekretnina, dok je štednja stanovništva imala negativan utjecaj na potražnju stanovništva. Banke predviđaju da će doći do neznatnog pooštravanja standarda za kredite stanovništvu u trećem kvartalu 2023. godine. Banke imaju optimističan pogled vezan za potražnju stanovništva za kreditima u trećem kvartalu 2023. godine, pa se u tom smislu očekuje nešto veće povećanje potražnje za stambenim i nešto blaži rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima – ističe se u anketi Centralne banke BiH.

Ekonomista Igor Gavran smatra da porast u kreditiranju privrede može biti pozitivan.

- Da su u pitanju kratkoročni krediti za privredu to bi bilo zabrinjavajuće, jer bi to ukazivalo na mogućnost finansiranja tekućeg poslovanja. Uzimanje dugoročnih kredita znači moguće buduće investicije i to je u svakom slučaju pozitivno – kaže Gavran.

Zaduživanja kratkoročnim kreditima domaćinstava nije dobro.

- Uzimanje ovih kredita je posljedica inflacije, ali i pitanje je koliko još građana uopće može da dobije kredit, po statistici Centralne banke BiH, a koliko ih je po statistici mikrokreditnih organizacija. Iako mnogi najavljuju da inflacija skoro i nije više problem i da se ne treba ništa poduzimati, a vidimo da inflacija i dalje iscrpljuje stanovništvo – smatra Gavran.

Dodaje daje bitna pouka iz ankete Centralne banke je da su ovi podaci objavljeni u pravo vrijeme.

- Podaci iz ankete pokazuju koliko je pogrešna destruktivna preporuka Međunarodnog monetarnog fonda da bi trebali u Bosni i Hercegovini povećavati bankarske kamatne stope. To je nepotrebno, a za građane koji se kreditno zadužuju da bi preživjeli praktično oni ne bi mogli vratiti kredite nakon povećanja kamatne stope. S druge strane, privreda koja pokušava da investira više ne bi imala mogućnosti da se zadužuje – zaključuje Igor Gavran.