- Smatram da postoji opasnost od direktnog miješanja u izborni proces, te da je opasno bilo čije uplitanje u poslove vezane za cyber sigurnosti, te miješanje u direktne nadležnosti BiH da samostalno sprovodi izborni proces. Zbog toga sam na sjednici glasao "protiv", dok su druga dva člana podržala sklapanje takvog ugovora – napisao je Dodik u dopisu parlamentarnim strankama koje su zastupljene u Narodnoj skupštini RS-a.

Sudeći prema prvim reakcijama, stranke koje čine vlast u tom bh. entitetu podržat će Dodikov zahtjev, što bi trebalo biti dovoljno da se on i prihvati, te da se uskrati mogućnost potpisivanja memoranduma sa IFES-om.

VEZANI TEKST - Rusija može, Amerika ne može: Dodik ne dozvoljava stručnjacima iz SAD-a da rade na sigurnosti izbora u BiH

Ono što Dodik naziva "direktnim miješanjem u izborni proces" zapravo je pomoć IFES-a CIK-u s ciljem unapređenja cyber sigurnosti. Da je ta pomoć potrebna, potvrdili su i članovi CIK-a, ali i izvještaj IFES-a koji je objavljen u martu ove godine.

U IFES-ovom izvještaju "Procjena kibernetičke sigurnosti i izbora u BiH" se napominje da su se tijela za provođenje izbora širom svijeta našla na udaru žestokih napada usmjerenih na podrivanje legitimiteta izbornog procesa.

- Neophodno je da se CIK pripremi kako za oportunističke napade koji za cilj imaju ostvarivanje finansijske dobiti, poput ucjenjivačkih napada koji se izvode protiv organizacija lokalne i centralne vlasti širom svijeta, tako i politički motivisanih napada usmjerenih protiv izbornog sistema u cjelini – navodi se u izvještaju.

IFES je organizacija koja djeluje u više od 140 država širom svijeta, te koja izrađuje strategije za provođenje izbora s ciljem jačanja tehnologija i procedura za otklanjanje ranjivosti. IFES je nakon sveobuhvatne analize i sastanaka sa relevantnim akterima u BiH kreirao Procjenu kibernetičke sigurnosti i izbora, što im je, pojašnjavaju, pružilo potrebne informacije o izazovima sa kojima se CIK suočava, trenutnom stanju vezanom za kibernetičku sigurnost u BiH, resursima koji se odnose na kibernetičku sigurnost, te prijetnje sa kojima se suočava BiH.

- Tim je utvrdio da su kapaciteti i zakonodavni okvir koji se odnose na kibernetičku sigurnost u BiH još uvijek u ranoj fazi razvoja. Ono što posebno zabrinjava je nepostojanje nacionalnog tijela za koordinaciju i rukovođenje odgovorima na incidente čime je CIK ostavljen bez podrške nadležnih agencija kada je riječ o incidentima koji se odnose na kibernetičku sigurnost – navodi se u izvještaju.

Procijenili su da ključno osoblje Odsjeka za informaciono-komunikacione tehnologije CIK-a posjeduje iscrpno operativno razumijevanje izbora, ali da im nedostaju tehnički kapaciteti za pružanje kontinuirane podrške postojećim sistemima CIK-a. Također ističu da se ovaj Odsjek suočava sa kritičnim nedostatkom osoblja i resursa, zbog čega je, smatraju, CIK "ranjiv na interne napade, manipulacije ili sabotaže koje mogu biti finansijski ili politički motivirane".

- CIK nije pripremljen za djelovanje protiv kibernetičkih napada, kako na tehničkom tako i na organizacionom nivou. Servisi dostupni putem weba nemaju odgovarajuću zaštitu i mogu biti kompromitirani umjereno sofisticiranim napadima čime bi integritet podataka i ugled CIK-a bio narušen. Glavni data centar CIK-a fizički se nalazi u glavnom uredu CIK-a, ali ne postoji back-up centar. Također ne postoji plan oporavka od katastrofa niti plan kontinuiteta poslovanja čime bi se ublažio rizik tokom krize – navodi se u izvještaju.

Za razliku od memoranduma sa IFES-om, za Dodika nije sporan Memorandum kojeg je CIK potpisao sa Centralnom izbornom komisijom Rusije, te implementacija tog sporazuma za šefa SNSD-a nije "direktno miješanje u izborni proces".