Pored mjera koje planira poduzeti gradski nivo vlasti, navedne su i mjere koje bi trebale poduzeti kantonalna i federalna vlast da bi se efekti zagađenja smanjili.

Ko nas truje

- Nismo uradili dovoljno, ali smo uradili više od ostalih - rekao je na sjednici Kolegija gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, istakavši da je u Tuzli prema posljednjm popisu stanovništva ima 42.600 domaćinstava, a od toga je 24.500 spojeno na centralno grijanje, što je, kako je rekao, najveći procenat u BiH.

U svom izlaganju ponovo je istakao da je najveći izvor zagađenja Termoelektrana Tuzla, koja učestvuje u 90 posto zgađenja zraka u Tuzli, dok ostatatak otpada na individualna ložišta i automobile. Pri tome se pozvao na Izvještaj o upravljanju zagađenjem zraka u BiH koje je u oktobru 2019. objavila Svjetska banka.

Međutim, u ovom izvještaju navodi se da "analiza raspodjele izvora provedena u ovom izvještaju ukazuje da je na nivou zemlje stambeni sektor najveći izvor izloženosti štetnim PM2.5 zbog upotrebe čvrstih goriva u domaćinstvima". Također, koristeći model za simulaciju scenarija emisija do 2030. godine, u izvještaju se tvrdi da bi "postojeće okolišne politike i poltike kvaliteta zraka dovele do snažnog smanjenja emisije SO2 i NOx, ali ne bi imale značajan uticaj na primarne emisije PM2.5, obzirom da postojeće energestske projekcije ne predviđaju značajniju promjenu energenata u pećima i kotlovnicama u domaćinstvima".

Dakle, izvještaj Svjetske banke upravo potencira potrebu da se ugasi što više individulanih ložišta.

Na pitanje novinara Faktora da prokomentira činjenicu da u Bukinju, neposredno do Termoelektrane, koncentracija PM2.5 čestica danas u 11 sati iznosi 94, a na Skveru u centru Tuzle 141 mikrogram po metru kubnom, gradonačelnik Imamović kaže "da nije ekspert, ali da ne bi nagađao, postoji izvještaj Svjetske banke koji kaže da su najveći zagađivači termoelektrane".

Šefica Službe za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica Grada Tuzle Mirela Uljić iznijela je podatke o konkretnim projektima za smanjenje zagađenja, odnosno o ugradnji toplotnih pumpi i utopljavanju objekata.

- Imali smo četiri javna poziva za toplotne pumpe u 2019. godini. Svaki put smo imali više prijava. Imamo problem neznanja i otpora sugrađana. Ukupno smo imali 99 prijava i procjenjujemo da bi njih 50 mogli doći do ugovora o sufinansiranju. Do sada smo do kraja relizirali jednu ugradnju toplotne pumpe i jedno utopljavanje objekta. U posljednje dvije godine na sistem centralnog grijanja priključeno je 317 objekata, a od toga 211 u Šićkom Brodu i Bukinju - rekla je Uljić.

Inače, prijavljeni imaju mogućnost da dobiju maksimalno 5.000 KM za utopljavanje objekta ili ugradnju toplotne pompe. Za ova dva projekta bilo je na raspolaganju ukupno pola miliona KM, a građani su za sada "povukli" masimalno 10.000 KM.

Zatražene mjere

Kada su u pitanji konkretne mjere Grad predlaže se permanentno čiščenje dimnjaka i pojačana inspekcija u kućama, dodatne subvencije za građane kojima za priključenje na mrežu centralnog grijanja trebaju kompaktne podstanice, koje koštaju duplo više od mjerno-regulacionih stanica koje se koriste na modernijem sistemu centralnog grijanja i koštaju između tri i tri i po hiljade KM. Također, predloženo je da se za gradske vrtiće u Tuzli nabave prečišćivači zraka.

Od Kantona ja zatraženo usvajanje izmjena Zakona o komunalnim djelatnostima da bi se sve veće stambene i poslovne objekte, kod kojih postoje uslovi, priključilo na centralno grijanje, povećanje broja ekoloških inspektora te dodatne poticaje za priključenje na daljinsko grijanje. Od FBiH se traži ugradnja uređena za odsumporavanja u TE Tuzla, pravedniju raspodjelu naknada koje lokalne zajednice dobijaju po osnovu rada termo i hidroelektrana, jer područja gdje su termoelektrane dobijaju šet puta manje novca. Također od Ministarstva pravde FBiH zatraženo je da se zatvor u Tuzli priključi na daljinsko grijanje, a od Fonda za okoliš FBiH da prioritet budu projekti za smanjenje zagađenja zraka.

Dodajmo i da je Vlada TK danas usvojila Nacrt izmjena Zakona o izmjenama Zakona o komunalnim djelatnostima. Prema riječima resornog ministra Elvira Rožnjakovića najznačajnija izmjena je mjera koja se odnosi na smanjenje zagađenja zraka, po kojoj su svivlasnici poslovnih i stambenih objekata, korisne površine preko 200 metara kvadratnih, a koji se ne griju na ekološki prihvatljiv način, obavezni da se priključe na sistem daljinskog grijanja ukoliko za to postoji mogućnost. Rok provedbu je 1. oktobar 2020. godine.

Tematska sjednica Gradskog vijeća Tuzla na kojoj će se raspravljati o zgađanju zraka zakazana je za četvrtak.