U fokusu njegovih jučerašnjih razgovora sa članovima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bili su zakon o pravima žrtava torture BiH čije je donošenje obaveza naše države, te rješavanje problema segregacije u obrazovanju.

No, pomaka na rješavanju ovih pitanja skoro da nema iako usaglašen tekst ovog zakona od 2016. godine stoji u ladici.

Iz razgovora koji je vođen sa Salviolijem vidljivo je da su stavovi političkih stranaka ostali suprotni, a obaveze naše države i dalje neispunjene.

- Kada je u pitanju donošenje zakona o pravima žrtava torture BiH, osnovni problem je što nema političke volje da on bude usvojen na državnom nivou – kazala nam je Alma Čolo, zastupnica SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH, koja je učestvovala na sastanku sa Salviolijem.

VEZANI TEKST - "Skinut" sa programa: Zakon o pravima žrtava torture ove godine nije čak ni u planu

I dalje SNSD drži stav da taj zakon treba biti usvojen na nivou entiteta, s čim su se, prema informacijama nakon sastanka, složili i parlamentarci iz HDZ-a BiH. Uprkos tome što je Bosna i Hercegovina, država, ta koja je obavezna donijeti ovaj zakon, u SNSD-u su, kako nam je rečeno, bili stava da su niži nivoi država i da se donošenjem zakona na nivou entiteta pa i kantona ispunjava obaveza. Pri tome ovakav zakon postoji u RS-u, ali ne i u FBiH.

Drugi problem koji se javio u vezi s donošenjem zakona o pravima žrtava torture BiH je i novac. Prema onome što su predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine iznijeli na sastanku, za provedbu zakona bi bilo potrebno oko 500 miliona KM za isplatu odštete.

Na sastanku nije bio ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić (DNS).

Kada je u pitanju rješavanje problema segregacije u obrazovanju, na sastanku su, prema informacijama, iz HDZ-a BiH rekli da ne postoji segregacija.

Ovdje treba napomenuti da u BiH, nažalost, postoje dvije škole pod jednim krovom koje, između ostalog, OSCE ocjenjuje kao navidljiviji primjer diskriminacije navodeći da se u njima vrši segregacija djece.

- Ja mislim da je segregacija u obrazovanju evidentna. Problem je što nadležnost za obrazovanje nije na državnom nivou – stava je Čolo.

Lazar Prodanović, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, i također učesnik sastanka sa Salviolijem, rekao nam je da je RS usvojio zakon o pravima žrtava torture i bilo bi značajno da slično postupe FBiH i Brčko distrikt, pa da se nakon toga razgovara o harmonizaciji tih svih zakona.

Pokušao je objasniti da se entiteti svakako finansiraju iz jedinstvenog računa UIO pa bi se za entitetske zakone mogla planirati ta sredstva za odštete.

VEZANI TEKST - Fenomen škola u BiH: Ustavni sud utvrdio da su i učenici u SBK diskriminirani, niži sudovi proizvoljno zaključivali

Dakle, SNSD nije protiv da se razgovara o harmonizaciji entitetskih zakona, ali su protiv da bude donesen zakon na državnom nivou, te istovremeno nisu protiv da se odštete finansiraju novcem prikupljenim na državnom nivou.

- Nismo spremni za krovni zakon o pravima žrtava torture jer se ništa ne bi promijenilo. To bi značilo uspostavljanje nove državne agencije – dodao je Prodanović.

Kazao je da bi se donošenjem entiteskih i zakona u Brčko distriktru implementirale određene rezolucije UN-a.

- Kada je riječ o segregaciji u obrazovanju, treba poštovati zakone entiteta i kantona, a da oni budu harmonizirani. Prava učenika treba da se poštuju u svakom pogledu – napomenuo je Prodanović.

Izjavu Nikole Lovrinovića, predsjendika Kluba zastupnika HDZBiH-HNS i učesnika sastanka sa izaslanikom UN-a, nismo uspjeli dobiti.

Fabiano Salvioli najavio je da će iduće godine podnijeti izvještaj o posjeti Bosni i Hercegovini.