U izvještaju se ističe da je Dejtonski sporazum prekinuo rat, ali da je danas više asocijacija za disfunkcionalnost nego za mir.

- Razrađena upravljačka arhitektura stvorena u Dejtonu zamrzla je zaraćene strane i nagradila njihovu posvećenost etnički zasnovanoj kontroli teritorija. Od tada, kleptokratski etnonacionalisti manipuliraju dejtonskim odredbama kako bi učvrstili svoju moć na štetu održivosti zemlje – navodi se u izvještaju.

Upozorava se da se bez odlučne promjene Dejtona riskira da BiH postane katastrofa na pragu nove američke administracije i tokom preostalog mandata Evropske komisije.

- Bosanska implozija riskira obnovljeno krvoproliće, rijeke izbjeglica, promjene granica i rašireni ekonomski poremećaj koji bi mogao ojačati ruski i kineski utjecaj u široj regiji, dodatno uništiti NATO savez i poremetiti veze SAD-a sa EU-om – upozorava se.

SAD, dodaje se, ima posebnu odgovornost da produže uspjeh Dejtona popravljajući njegove nedostatke, a ističe se da ni kreatori Dejtona nikada nisu namjeravali da njegove odredbe ostanu statične.

Ocjenjuje se da aktuelne negativne trendove dodatno jačaju utjecaji iz vana, prije svega iz Rusije koja, navodi se, sije nepovjerenje među lokalnim akterima poticanjem i ohrabrivanjem separatističkih političara, sigurnosnim i obavještajim aktivnostima, te iskorištavanjem cyber prostora sa dezinformacijama.

- Naoružava i obučava paravojne snage u RS-u, entitetu u kojem većinski žive Srbi. Mitom i prijetnjama se miješa u unutrašnju politiku Bosne, dijelom da je izbaci iz kolosijeka ili odgodi članstvo zemlje u NATO-u i EU. Interes Kine za BiH i zapadni Balkan i dalje raste jer se regija nalazi između kineske luke Pirej u Grčkoj i ostatka velikog jedinstvenog tržišta EU-a. Kineska ulaganja u energiju, minerale i transport u BiH sada iznose tri milijarde dolara, što je značajna suma za siromašnu zemlju od 3,2 miliona ljudi – ističe se.

U izvještaju se navodi da se BiH suočava sa tri simultana i međusobno jačajuća izazova, a to su strukturni problemi ugrađeni u Dejtonski sporazum koji su osnažili etnonacionaliste, endemska korupcija i ozbiljne ekonomske poteškoće.

Izazovima sa kojima se BiH suočava pogoduje kompleksna dejtonska arhitektura, ali i pravosudni sistem koji je, ističe se, pod kontrolom etnonacionalističkih kleptokrata. Poseban problem je neprovedba odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.

- Član II/2 Ustava kaže da je Evropska konvencija o ljudskim pravima iznad svih drugih zakona, uključujući i Ustav. U nizu presuda između 2006. i 2016. godine, Evropski sud za ljudska prava je više puta utvrdio da ustav krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i da ga treba bez odlaganja promijeniti kako bi se osiguralo da pojedini građani imaju jednaka prava u izbornom procesu. To daje poticaj za pokretanje procesa reformi, ali ništa nije učinjeno – navodi se.

Činjenica da je Ustav BiH integralni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, smatraju, obavezuje SAD i EU, kao njegove garante, da pomognu u stvaranju političkog prostora u kojem će građani imati priliku donijeti promjene.

- Ako međunarodna zajednica sada ne odluči pomoći BiH, bit će saučesnik u pogoršanju situacije i eventualnoj imploziji. Obnovljeni napor za promjenom zahtijeva da SAD i EU obnove svoje iscrpljeno partnerstvo u BiH. Bez toga nijedna inicijativa nema velike šanse za uspjeh – navodi se u izvještaju.

Zajednički angažman SAD-a i EU-a bi, dodaju, zahtijevao i korištenje posebnih alata, poput sankcija protiv onih koji opstruiraju reforme.

U izvještaju se navode i deset ključnih smjernica u okviru kojih bi SAD i EU mogli pomoći reformama u BiH.

1. SAD i EU moraju jasno staviti do znanja da razmjene teritorija i secesija nisu na stolu. Trebali bi potvrditi da OHR nastavi koristiti,ako je potrebno, takozvane "bonske ovlasti", ovlaštenju za donošenje obavezujućih odluka kada lokalni akteri nisu u stanju ili ne žele djelovati; i mogućnost uklanjanja javnih funkcionera koji krše zakonske obaveze ili, općenito, Dejtonski mirovni sporazum;

2. Snage EU-a (EUFOR) stacionirane u zemlji treba ojačati i strateški ih pozicionirati kao prisutnost koja podržava sigurno okruženje potrebno za reforme. Trenutno se EUFOR sastoji od oko 600 vojnika raspoređenih u 17 "timova za vezu i posmatranje" i male sarajevske štabne jedinice, bez ikakvog očiglednog strateškog obrazloženja. Ove male izolirane jedinice nisu zaštitna sila; oni su potencijalni taoci. Samo je vrlo mali dio sposoban odgovoriti na nasilne nerede ili izbijanje sukoba. Umjesto toga, EUFOR ili snage NATO-a trebale bi postaviti bazu u Brčko distriktu kao jasan znak rukovodstvu bosanskih Srba da opstrukcionistička taktika i separatistički ciljevi neće uspjeti. Oni bi također trebali bazirati mobilne jedinice u karabinjerskom stilu u Sarajevu, koje se mogu rasporediti bilo gdje u zemlji u kratkom roku. Oni ne bi trebali samo nadgledati sukob, već biti sposobni odvratiti policiju i paravojne formacije od suzbijanja građanske neposlušnosti, kao što se dogodilo u RS-u, i provoditi odluke visokog predstavnika.

3. Washingtonu i Briselu mora biti jasno da je provedba odluka Evropskog suda za ljudska prava obavezna i bitna osnova za reformu. EU je provođenje sudskih presuda postavila preduvjetom za dalju integraciju BiH u EU. Visoki predstavnik bi trebao ukloniti službenike koji krše njihovu obavezu da provode te presude, i trebao bi osigurati da su zaštićeni mediji i drugi nedržavni akteri koji istražuju utaje i korupciju i koji protestiraju protiv zlostavljanja policije.

4. SAD i EU moraju biti spremne sankcionirati korumpirane zvaničnike i one koji žele pokvariti proces reforme države. Dok to čine, moraju ostati odlučni i ravnomjerni u odnosu na sve strane. Cilj je učiniti BiH funkcionalnom za sve svoje građane, a ne privilegirati niti ugroziti bilo koju grupu.

5. Te akcije moraju biti dopunjene snažnim porukama vanjskim akterima, uključujući Zagreb i Beograd, da moraju poštivati suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Bosanski državljani etničkog hrvatskog i srpskog porijekla nisu dijaspora, oni su autohtoni stanovnici BiH. Hrvatska, koja je već članica EU-a, i Srbija koja to želi postati, svoj utjecaj u BiH trebaju uskladiti s reformama koje traže Washington i Brisel, a ne protiv njih. Tandem SAD-a i EU-a također bi trebao poslati jasnu poruku Moskvi da mora zaustaviti svoju finansijsku pomoć i paravojnu obuku separatistički nastrojenim opstrukcionistima u RS-u. Trebali bi se suprotstaviti naporima ruskih dezinformacija.

6. Američka međunarodna razvojna finansijska korporacija trebala bi da koristi svoj novi i jedini ured izvan SAD-a u Beogradu kako bi opsluživala čitav Zapadni Balkan kroz investicije i drugu infrastrukturu koja može efikasnije povezati zemlje regiona međusobno i sa EU-om.

7. EU bi trebao koristiti novi novac koji je već dodijelio i nove alate koje je osmislio za vlastite članice kako bi pospješio političke i ekonomske reforme u BiH. Mora se pripremiti za upotrebu "štapa i mrkve". To uključuje sankcije i uskraćivanje finansijske i političke podrške neliberalnim političkim strankama. Brisel je nedavno predstavio Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan koji nudi devet milijardi eura za region, plus do pet milijardi eura dodatnih dodatnih garancija i obaveza. Njegova uslovljenost, međutim, i dalje ostaje slaba. Novčana sredstva su snažno orijentirana na javni sektor - upravo na dijelove ekonomije koje su zarobljene kleptokratskim, etno-nacionalističkim elitama. Umjesto toga, EU bi trebao identificirati prioritetne projekte koji mogu pomoći reformi moći i poslati jasnu poruku da novac odlazi drugdje ako taj proces bude blokiran. Trebalo bi razmotriti kako se ove nove novčane mase mogu iskoristiti kako bi se olakšala održiva energetska tranzicija za region. Trebao bi eliminirati trenutni "mehanizam koordinacije" koji podržava u BiH, a koji daje moć veta korumpiranim elitama u oba entiteta. EU je također stvorio dva nova alata za vlastite članice koje bi mogao primijeniti i na Zapadni Balkan. Prvi su zahtjevi vladavine prava u vezi s fondovima namijenjenim pomoći zemljama da se oporave od pandemije COVID-19. EU bi mogao da postavi slične uvjete svojim novim sredstvima za region. Drugo novo sredstvo EU-a je specijalni tužilac za korupciju. Namjenski odjel u Tužilaštvu mogao bi u najmanju ruku pratiti upotrebu novca EU-a u regiji, a drugi donatori mogli bi obećati slična pravila ili omogućiti tužiocu EU-a pristup informacijama. U tom smislu bi se moglo učiniti više.

8. Brisel i Washington također bi trebali podržati napore Zapadnog Balkana na stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta, uključujući kroz uvjete koji olakšavaju kretanje regije prema EU.

9. Washington i Brisel bi trebali iskoristiti svoj značajan utjecaj da ohrabre Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku da svoju pomoć preusmjere sa entiteta na novi okvir u kojem centralna vlada radi sa općinama u zemlji, čiji su čelnici demokratski izabrani, kako bi isplatili sredstva. Ovo će zahtijevati ustavne promjene. Ta bi pomoć trebala utjeloviti snažno provođenje antikorupcijskih zakona i povrat nezakonito stečene dobiti skrivene izvan zemlje

10. Dok SAD i EU postavljaju ovaj okvir za reforme, moraju održavati jasnu poruku da vrata EU i NATO-a ostaju otvorena ako građani BiH stvore uvjete kojima mogu ispuniti standarde za članstvo i prošetati kroz ta vrata. Trenutno u EU nema konsenzusa o mogućnosti krajnjeg članstva. Dakle, reformski napori ne smiju biti povezani samo s procesom pristupanja EU. Jasna podrška principu otvorenih vrata, s druge strane, može pomoći građanima BiH da stvore hrabrost i političku volju za provođenje teških reformi kod kuće - ne kao uslugu drugima, već zato što razumiju da je to u sopstveni interes da to učine. A ako provedu reforme koje obećavaju pomicanje njihove zemlje na putu ka EU, njihove akcije mogu utjecati na ono što su lideri u glavnim gradovima EU-a spremni ponuditi.