Iako je preporuka Štaba civilne zaštite Republike Hrvatske, radi pridržavanja epidemioloških mjera bila da u "Koloni sjećanja" učestvuje do 500 osoba, u Vukovaru se okupilo više hiljada ljudi. Ipak, organizatori nastoje održati brojnost grupa do 25 osoba unutar grupe u kojoj je preporučeni razmak među pojedincima dva metra, a grupe međusobno da održavaju razmak od 50 metara.

Značajan dio učesnika ne pridržava se epidemioloških mjera i u "Koloni sjećanja" učestvuju bez zaštitnih maski, tako da organizatori na više mjesta na putu kolone dijele besplatne maske i dezinficijense.

S obzirom na to da je ranijih godina u koloni redovno učestvovalo po nekoliko desetaka hiljada ljudi, ove godine riječ je o značajno manjem okupljanju. Drugo važno okupljanje povodom Dana sjećanja održava se u Škabrnji koja je također nastradala u Domovinskom ratu i gdje je počinjen zločin nad 84 zarobljena hrvatska branitelja i civila.

Od najviših političkih predstavnika, u "Koloni sjećanja" su predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, premijer Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, koji je predstavnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj vladi. U Koloni sudjeluju i ministri Mario Banožić, Nataša Tramišak i Josip Aladrović.

Hrvatski premijer i predsjednik Sabora pozdravili su dolazak posebnog izaslanika predsjednika Srbije Verana Matića u Vukovar te njegovo polaganje vijenca na Ovčari, ocijenivši to važnim iskorakom za budućnost odnosa dviju država, kao i za pronalazak nestalih osoba. Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nije učestvovao u "Koloni sjećanja", već je samostalno položio vijenac i time odao počast žrtvama na mjestu masovne grobnice Ovčara.

Misu zadušnicu na Memorijalnom groblju predvodit će vrhbosanski nadbiskup i metropolit, kardinal Vinko Puljić.

Dan sjećanja ove godine prvi put je proglašen državnim praznikom. Vukovarski vodotoranj prije nekoliko sedmica zvanično je otvoren za posjetioce kao memorijalni muzej Domovinskog rata, a grad Vukovar proglašen je mjestom od posebnog pijeteta.

Nakon 87 dana okupacije, Vukovar je 18. novembra predan tadašnjoj JNA i paravojnim srpskim jedinicama, nakon čega je zarobljeno oko 7.000 osoba te odvedeno u logore u Srbiji. Na Ovčari je ubijena 261 osoba, dijelom su to bile osobe smještene u Vukovarskoj bolnici. Iz grada je okupacijom protjerano oko 22.000 Hrvata i nesrpskog stanovništva. U tromjesečnoj agresiji na Vukovar poginulo je ili ubijeno 2.717 branitelja i civila, a na popisu zatočenih i nestalih još je 386 osoba.

Vukovar je vraćen pod teritorijalni nadzor Republike Hrvatske mirnom reintegracijom Hrvatskog podunavlja početkom 1998. godine.