- Kod nas je prosječna plaća 2014. bila 329 eura, a kod njih 373 eura. Dakle, za 44 eura viša. Kod njih danas, prema podacima iz juna, 562 eura, a kod nas 635 eura. Razlika u 70 eura. Napravili smo razliku od 110 eura za nekoliko godina – kazao je Vučić.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, prosječna neto plaća u toj zemlji u junu mjesecu ove godine iznosila je 1.238 KM (74.302 RSD).

S druge strane, prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna plaća u BiH je u istom mjesecu iznosila 1.126 KM, što je za 112 KM manje nego u susjednoj Srbiji, a ne 70 eura, kako je to tvrdio Vučić.

U FBiH je, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna isplaćena neto plaća u junu 2022. iznosila 1.115 KM.

Prosječna neto plaća u FBiH, vrijedi podsjetiti, ne obuhvata naknade za topli obrok, regres, prijevoz i ostale pripadajuće naknade uz osnovnu plaću koje se isplaćuju radnicima. S druge strane, Republički zavod za statistiku Srbije pri obračunu prosječne plaće koristi i topli obrok, odnosno, kako se to u Srbiji naziva, "naknadu za ishranu u toku rada". U Srbiji se također u okviru prosječne plaće obračunava i regres.

Uzimajući u obzir da u FBiH minimalni topli obrok dnevno iznosi 5,5 KM, lako dolazimo do zaključka da radnici u FBiH na mjesečnom nivou za topli obrok dobiju najmanje oko 125 KM. Uzimajući u obzir tu činjenicu, evidentno je da je prosječna plaća u FBiH, čak i ako u računicu ne uvrstimo regres, veća u odnosu na prosječnu plaću u Srbiji.

Brojke, kako je to kazao Vučić, ne lažu.

Tu, međutim, nije kraj netačnim ili u najmanju ruku upitnim tvrdnjama Aleksandra Vučića kada su u pitanju njegove ekonomske usporedbe sa BiH.

Jedna od takvih tvrdnji je da su "javne finansije Srbije stabilnije nego javne finansije BiH". Javni dug Srbije na kraju 2021. godine bio je 30,13 milijardi eura (58,7 milijardi KM), što je iznosilo 56,9 posto BDP-a. Srbija je u 2021. imala deficit republičkog budžeta u iznosu od 286,1 milijardu dinara. Prihodi su ostvareni u iznosu od 1.465,4 milijarde dinara, a rashodi su izvršeni u iznosu od 1.751,4 milijarde dinara.

Javni dug BiH na dan 31. decembar 2021. godine iznosio je 12,8 milijardi KM, što je oko 4,5 puta manje u odnosu na Srbiju.

Posljednje procjene o broju stanovnika u Srbiji govore da u toj državi živi 6.834.326 stanovnika, što znači da javni dug po glavi stanovnika iznosi oko 8.588 KM. Prema Popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH živi 3.531.159 stanovnika, što znači da javni dug po glavi stanovnika iznosi oko 3.624 KM. To također znači da je građanin Srbije oko 2,5 puta zaduženiji od građanina BiH.

Taj omjer još više ide na štetu Srbije ako usporedimo javni dug Srbije i entiteta FBiH, uzimajući u obzir nesrazmjer u javnom dugu između dva bosanskohercegovačka entiteta.

Za razliku od Srbije, koja je u 2021. ostvarila budžetski deficit, akumulirani suficit FBiH u 2021. godini iznosio je 281,7 miliona KM.

Nažalost, Vučićev pokušaj ponižavanja BiH, zanosvan na neistinitim podacima, naišao je na plodno tlo među pojedinim bosanskohercegovačkim političarima. Prvi je reagovao predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, koji je u potpunosti prihvatio sve Vučićeve navode kao tačne i neupitne, pristajući na omalovažavanje i ponižavanje BiH za potrebe SDP-ove predizborne kampanje.

- Kakvu vlast imamo sasvim je jasno da osim sprdnje ništa drugo ne možemo ni očekivati – napisao je, između ostalog, Nikšić.

U tome ga nije omela ni činjenica da Vučić čak nije iznio ni tačan podatak o iznosu prosječne plaće u BiH u 2014. godini, kada je upravo Nikšić bio premijer FBiH. Prosječna plaća u BiH nije iznosila 727 KM, kako to tvrdi Vučić, već oko 830 KM. U FBiH je u decembru 2014. godine prosječna plaća iznosila 847 KM.

- Vratit će se ponovno oni koji su do 2014. godine osigurali veću prosječnu plaću u BiH nego u Srbiji – dodao je Nikšić u svom osvrtu.

Prosječna plaća na kraju Nikšićevog mandata u odnosu na prosječnu plaću u FBiH danas manja je za 268 KM. Drugim riječima, aktuelni premijer Fadil Novalić povećao je "Nikšićevu prosječnu plaću" za 268 KM.

Zašto je Nikšić stavio svoje političke potrebe ispred interesa države BiH, pitanje je na koje će predsjednik SDP-a morati ponuditi odgovor građanima na čije glasove računa. S obzirom da mu slijedi predizborna kampanja, imat će mnogo prostora da to i uradi.