Dentalni turizam u BiH

Imamo odlične stručnjake, strance odbija loš imidž države

Objavljeno: 22.03.2019. u 13:16 Autor: A. Sijerčić

  BiH ima sve uvjete za razvoj zdravstvenog turizma, ali da bismo to pokrenuli potrebno nam je uvezivanje, integracija, inovacija i strategija, odnosno podrška sistema kako bi se turizam razvijao, kaže prof. dr. Almir Peštek, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu  

Stranci nam dolaze zato što su cijene tretmana izuzetno povoljne

BiH ima sve uvjete za razvoj zdravstvenog turizma, ali da bismo to pokrenuli potrebno nam je uvezivanje, integracija, inovacija i strategija, odnosno podrška sistema kako bi se turizam razvijao, kaže prof. dr. Almir Peštek, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu

Zdravstveni turizam jedan je od najbrže rastućih oblika turizma u svijetu. Statistike pokazuju da danas oko 180 miliona ljudi koristi neki od oblika zdravstvenog turizma, koji bilježi godišnji prihod od čak više od 100 milijardi dolara.

Iako Bosna i Hercegovina ima sve uvjete za razvoj zdravstvenog, naročito dentalnog turizma, pomaci su slabi. Kao razloge stručnjaci navode neorganiziranost, nedostatak strategije, ne tako dobar imidž države u svijetu.

I dok se BiH bori da prevaziđe te probleme, mnoge zemlje, poput Mađarske, tokom godine bilježe ogroman profit od dentalnog turizma. Stručnjaci se slažu u jednom - imamo odlične stomatologe, koji nude kvalitetne usluge, ravne onima u razvijenim zapadnim zemljama, ali...

Kakvo su rješenje nudili Slovenci

Razlog zbog kojeg su neke države ostvarile i ostvaruju veliki profit, je to što su iza razvoja zdravstvenog turizma stale države, što, kako kaže prof. dr. Almir Peštek, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, nije slučaj sa BiH.

- U BiH država ne stoji ni iza razvoja turizma uopće. Kod nas se turizam razvija organski. Jako je mali doprinos javnog sektora, odnosno institucija sistema u razvoju turizma. Turska nam može biti odlična primjer kako su oni razvili zdravstveni turizam i danas ubiru veliki profit od toga. Ako govorimo samo o dentalnom turizmu, Mađarska je definitivno broj jedan, zatim je tu i Rumunija, koja se polako budi, pa i Poljska, Hrvatska, Srbija. BiH ima sve uvjete da se razvija u tom smjeru, ali da bismo to pokrenuli potrebno nam je uvezivanje, integracija, inovacija i strategija, odnosno podrška sistema - ističe Peštek.

Prof. dr. Almir Peštek

Prema njegovim riječima, prednost BiH i država u regionu, je niska cijena radne snage u ordinacijama, ali i kvalitet materijala koji se pacijentima ugrađuju, koji je na nivou onih u razvijenim državama zapada.

- Stranci nam dolaze zato što su cijene tretmana izuzetno povoljne, što su liste čekanja u drugim zemljama jako duge, ali i zato što neki tretmani u pojedinim državama nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem. BiH ima potencijal, izuzetne specijaliste dentalne medicine, odličan kadar, jako puno ordinacija koje imaju kvalitetnu opremu. Mi smo i jako blizu velikih evropskih emitivnih tržišta. Problem je samo, na koji način obezbijediti garancije za urađene postupke, odnosno koje certifikate mi možemo obezbijediti u smislu davanja garancija. Na nivou zdravstvenog turizma u svijetu postoje institucije, kao što je JCI, koja se bavi akreditacijom institucija, odnosno organizacija kojima je u nadležnosti zdravstveni turizam. Druga stvar je uspostavljanje odnosa sa osiguravajućim društvima koja će finansirati određene tretmane - objašnjava Peštek.

Dr. Nedžad Ljaljević, predsjednik Stomatološke komore Kantona Sarajevo, kaže kako bi se u realiziranje projekta zaživljavanja dentalnog turizma trebali uključiti svi, od države, koja treba raditi na boljem imidžu BiH u svijetu, preko nadležnih federalnih ministarstava, do turističkih agencija.

Dr. Nedžad Ljaljević 

- Prije nekoliko godina došli su nam Slovenci koji su imali turističku agenciju, a cilj posjete bio je da oni pomognu u pokretanju dentalnog turizma u Sarajevu. Njihova ideja bila je da nam oni dovoze grupe Austrijanaca, Slovenaca i Italijana, a mi stomatolozi da im u roku od sedam dana pružimo kompletne stomatološke usluge. Uzimajući u obzir da su neki stomatološki zahvati u Sloveniji četiri puta skuplji nego u BiH, rekao sam im da oni ponude cijene. Međutim, kada su to uradili, mi smo istog trenutka odustali od daljih pregovora, jer je cjenovnik bio takav da bi me bilo stid ponuditi ga u brijačnici. Primjera radi, za ekstrakciju (vađenje) zuba ponudili su nam četiri eura, što je smiješno. Radi se o hirurškom zahvatu koji je puno skuplji svugdje u svijetu. Njihov cjenovnik zaista je bio ponižavajući i na to nismo mogli pristati - naglašava Ljaljević.

Dolazak naše dijaspore nije dentalni turizam

Prema riječima dr. Siniše Kovačevića, predsjednika Udruženja stomatologa RS, u BiH se dentalni turizam pogrešno predstavlja i shvata.

- Dolazak naših ljudi, koji trenutno žive i rade u inostranstvu, nije dentalni turizam. Dentalni turizam je kada vam na stomatološke usluge dolaze Austrijanci, Italijani, Nijemci..., dakle, neko ko nema nikakve veze sa našom zemljom, i ko kod nas dolazi isključivo zbog tih tretmana. Postavimo li tako stvari, možemo kazati da ovdje još uvijek nije zaživio dentalni turizam, jer su zaista rijetki, sporadični slučajevi da ljudi iz Austrije, Italije ili Njemačke dolaze u BiH isključivo zbog stomatoloških tretmana. Druga stvar je naša dijaspora zahvaljujući kojoj danas i imamo toliko stomatoloških ordinacija koje opstaju - objašnjava Kovačević.

Dr. Siniša Kovačević 

I pored odličnih stručnjaka u oblasti stomatologije koje imamo, razlog što do sada u našoj zemlji nije zaživio dentalni turizam u pravom smislu tih riječi, je, kako kaže Kovačević, ne tako sjajna reputacija BiH u zapadnim zemljama, koje nas još uvijek gledaju kroz ono što se dešavalo 90-tih godina prošlog stoljeća.

- Imamo odlične stručnjake koji bez ikakvih problema, kada odu, rade svoj posao u zapadnim zemljama. Dakle, nije u pitanju stručnost naših stomatologa, nego trenutna reputacija BiH takva kakva jeste. Stranci žele da čuju da smo uređena zemlja, u kojoj neko ko dolazi sa strane, može dobiti odgovarajući kvalitet usluga. Do sada nažalost, nismo uspjeli napraviti značajniji korak u tom pravcu. Stomatolozi tu ne mogu puno napraviti, na potezu su država, vlasti, nadležne institucije koji trebaju stvoriti bolju atmosferu. Mi smo krajem prošle godine na ovu temu razgovarali sa nadležnim ministarstvima u RS-u. Da li će nešto biti od tih razgovora, vidjet ćemo u mjesecima koji dolaze - ističe Kovačević.

Dr. Nadir Bičakčić, jedan od najpoznatijih stomatologa u Sarajevu, kaže kako je u njegovoj ordinaciji najveća gužva tokom ljetnih mjeseci, zbog dijaspore, ali i stranaca koji nemaju nikakve veze sa našom zemljom, a dolaze uglavnom iz Njemačke, Austrije, Norveške, Švicarske, Amerike, Australije...

- Stranci nam obično dolaze jer su naše usluge jeftinije, ali i po kvalitetno rješenje. Biraju nas i zato što im možemo ponuditi usluge koje su zadnji stepen nauke i tehnologije trenutno u svijetu. Dakle, oni tu nisu samo zbog naše jeftinije usluge, nego i odličnih i kvalitetnih rješenja koje im možemo ponuditi. Ono što nas koči je naša neorganiziranost, a velika većina stranaca, zbog toga, nas još uvijek doživljava kao nerazvijenu, siromašnu zemlju, koja ne može odgovoriti na njihove zahtjeve i potrebe – kaže Bičakčić.

Dr. Nadir Bičakčić 

Prema riječima Bičakčića, strancu koji dolazi u BiH na sedam dana da bi riješio svoje stomatološke probleme, trebaju se ponuditi i drugi sadržaji, prije svega ugodan smještaj, a potom mu omogućiti da posjeti naše prirodne ljepote, kulturno - historijske spomenike, kojima obilujemo, upoznati ga sa našim gastronomskim sadržajima...

- Dentalni turizam, uz dental, mora ponuditi i turizam. To je ključ svega, a mi to još uvijek nemamo. Osim toga, i ništa manje važnije od već pobrojanog, strancima treba ponuditi i pristupačniji avionski saobraćaj sa jeftinijim letovima. To su stvari koje privlače ljude - objašnjava Bičakčić.

Dr. Boris Ćulum, stomatolog iz Banje Luke, kaže kako je tokom ljeta u njegovoj ordinaciji za 50 do 70 posto povećan broj pacijenata.

- Uglavnom je to naša dijaspora, koja u ljetnim mjesecima dolazi na godišnje odmore. Stomatološke usluge u zemljama zapadne Evrope, u kojima oni žive, daleko su skuplje nego u BiH. Najviše se traže keramičke krunice i proteze, čija je ugradnja u zemljama Evrope, ako ih poredimo sa našim cijenama, skuplja od 300 do 700 posto – kaže Ćulum.

Dr. Boris Ćulum 

BiH bi neke nedostatke mogla nadoknaditi konkurentnošću

Kao najbolji i nama najbliži primjer, kako dentalni turizam pokrenuti, dr. Kovačević navodi susjednu Hrvatsku, koja je organizirala tzv. klaster, kojim je povezala turističku i ugostiteljsku branšu sa medicinskom, čime je napravljena osnova za razvoj medicinskog turizma.

- Hrvatska je dosta uspješna u ovom polju, ali ona je i u dosta povoljnijem položaju od BiH, jer je članica Evropske unije i fizički je bliža Italiji, Austriji, Njemačkoj. Ali, svejedno, mislim da su to neke stvari koje bi BiH mogla konkurentnošću nadoknaditi, u smislu još nižih cijena od Hrvatske, jer je činjenica da nam iz te države konstantno dolaze ljudi i rješavaju svoje stomatološke probleme – naglašava Kovačević.

Primjer koji bismo također, trebali slijediti, kako kažu naši sagovornici, je i Mađarska koja je postala lider u dentalnom turizmu u Evropi.

- Stomatološke usluge u Mađarskoj na drugom su ili trećem mjestu, kada je riječ o prihodima koji se ubiru. Oni su to zaista odlično iskoristili, a benefiti su ogromni, jer od dentalnog turizma ne profitiraju samo stomatološke ordinacije. Nažalost, mi sve ove godine propuštamo sjajnu priliku - napominje Kovačević.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije