16.00 - Današnja sjednica Sjednica VSTV-a završena je izborom tužioca Luke Dabića za glavnog tužioca Tužilaštva Posavskog kantona. Dabić, koji je bio jedini kandidat za ovu poziciju, izabran je jednoglasno.

O pismu OSCE-a i Ambasade SAD-a bit će raspravljano sutra, nakon svih imenovanja, kazao je na kraju današnje sjednice predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija.

Tokom svog izlaganja Luka Dabić je naveo da je stanje Tužilaštva u Orašju je takvo da je za sve što je dobro ili loše u tom tužilaštvu odgovoran on, jer je on glavni tužilac još od 2003. godine.

Tužilaštvo u Orašju je, kako je kazao Dabić, malo tužilaštvo, ima 13 zaposlenih od čega je pet tužilaca. Nemaju formirane odjele, već svi tužioci rade sve vrste predmeta.

- Tužilaštvo Posavskog kantona ima zadužen 51 predmet, ima samo jednu neriješenu KT prijavu, sveukupno imamo neriješenih 45 istraga, od čega je devet neriješenih istraga ratnih zločina - kazao je Dabić.

Dabić je naveo i da nemaju zastara istraga, a što se tiče kvaliteta rada, ostvarili su normu od 108 posto, od čega 97 posto osuđujućih presuda.

Prosječna dužina trajanja predmeta u ovom tužilaštvu je, kako je naveo, 96 dana.

Imali su 10 pritužbi, 77 negativnih tužilačkih odluka. Te su odluke donesene uglavnom na osnovu anonimnih prijava, pojasnio je Dabić.

Na kraju izlaganja Dabić je posebno istaknuo činjenicu da "pred zgradom njihovog tužilaštva nikada nije bilo nikakvih protesta ili mitinga."

Tokom rasprave predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija je kazao da se susrećemo sa situacijom da u malim sredinama imamo situaciju da se ljudi koji su na toj poziciji već tri mandata, biraju se u četvrti, a da nemaju konkurencije.

- Četiri mandata po pet godina čine dvije decenije mandata - kazao je Tegeltija.

14.56 - Sabina Sarajlija sa 13 glasova "za" i jednim protiv izabrana za glavnu tužiteljicu Kantonalnog tužilaštva Sarajevo.

Zvanično nije poznato kako je ko od članova Vijeća glasao, ali se pretpostavlja da je Ružica Jukić bila protiv ovog imenovanja, ako se uzme u obzir rasprava koja je vođena. Berina Alihodžić, članica Vijeća, se ranije izuzela od glasanja, budući da je kao zamjenica glavne kantonalne tužiteljica KS u sukobu interesa.

Sabina Sarajlija   FOTO: BIRN

Sabina Sarajlija rođena je 21. novembra 1978. u Brčkom. Diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2002. godine,a pravosudni ispi položila 2004. godine. Magistrirala je 2009. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu - Katedra za krivično pravo. Radila je kao pripravnica u Tužilaštvu Brčko Distrikta BiH, te u advokatskoj kancelariji. Kao stručna saradnica u Tužilaštvu BiH radila je na predmetima ratnih zločina.

Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, za tužiteljicu Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo imenovana je 2008. godine. Prvobitno je radila na predmetima općeg kriminaliteta, a od 2009. godine na predmetima privrednog kriminala i korupcije. Učestvovala je u radnim grupama i projektima iz oblasti unapređenja rada pravosuđa. Angažovana je na obukama iz oblasti oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. Učestvovala na stručnim usavršavanjima u zemlji i inostranstvu. Autorica je više stručnih i naučnih članaka i edukator Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH. Član je Udruženja tužilaca FBiH i Udruženja tužilaca BiH od 2009. godine.

14.55-U toku je javni dio rasprave o kandidatima. Prema onome što se trenutno može čuti, tužiteljica Sabina Sarajlija ima najveću podršku članova VSTV-a.

- Ne bismo pogriješili da bilo kojeg od njih izabremo. Istina, velika je razlika između njih na rang listi, pet bodova između prvog i drugog, a devet bodova između prvog i trećeg. To nam ne ostavlja puno prostora da imamo dilemu. Ja se vodim tim bodovima - kazao je Tegeltija.

Nezirević  je kazao da je on tokom ocjenjivanja najbolje ocijenio prvorangiranu kandidatkinju. Njen pismeni program, kako je kazao je najbolji, dok je Sanin Bogunić za nijansu bio bolji tokom usmenog obrazlaganja svog programa. Kazao je i da je Sabina Sarajlija u svom programu predložila najveći broj mjera.

- Na osnovu onog što sam čuo, ja ću svoj glas dati Sabini Sarajlija - kazao je Nezirović.

Jadranka Ivanović je također podržala izbor tužiteljice Sabine Sarajlija.

- Drago mi je da imamo ovakve kandidate, posebno ova dva mlada kandidata koja smo danas slušali. Uvijek sam težila da se izabere onaj ko je prvi na listi - rekla je Ivanović.

Ružica Jukić je kazala da "ako uzmemo logiku da biramo najbolje rangiranog na intervjuu zašto onda pozivamo druge kandidate".

- Male su razlike između njih, ali ubuduće nemojte onda da se prijavljuju ostali kandidati osim prvorangiranog.  S ove pozicije sam vidjela da je tužiteljica čitala iz programa, da je bila nesigurna.
Znači, logika ovog Vijeća je da se imanuje prvi sa rang liste. Sabina Sarajlija je izvrsna tužiteljica, ali nema sigurnost da bude glavni tužilac. Prva je i na listi za državno tužilaštvo. Jasno je da će ona biti izabrana, ali ja više neću podržavati ove stvari - kazala je Jukić.

Amila Krunosić je kazala da se ona ne slaže da je besmisleno da oni saslušaju i druge kandidate, jer svako od članova ima svoje mišljenje i ne podrazumijeva se da najbolje rangirani kandidat mora biti izabran.

14.10 Nakon izlaganja kandidata, potpredsjenica VSTV-a Ružica Jukić kazala je da je na nju najveći dojam ostavilo izlaganje kandidata Sanina Bogunića.

Kazala je da je njen dojam da tužiteljica Sabina Sarajlija nema dovoljno smjelosti i nije pokazala gard za poziciju glavnog tužioca, te da je bila nesigurna u odgovorima.

Za tužioca Kreštalicu je također navela da nije pokazao potrebni gard.

Također je spomenula članke u medijima u kojima je Sarajlija već spomenuta kao kandidat koji će biti izabran, te je rekla da je time ovaj proces "kontaminiran".

Na prijedlog Gorana Nezirovića, sjednica je potom zatvorena za javnost, kako bi članovi Vijeća raspravili o kandidatima.

14.05 Izlaganjem trećeg kandidata za glavnog tužioca sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Sanjina Bogunića nastavljena je sjednica VSTV-a.

Bogunić je izložio svoj program rada u kojem je naveo glavne ciljeve svog  programa rada.

Kao prvi cilj naveo je poboljšanje borbe protiv korupcije, te je naveo osam mjera kojima bi se to postiglo. Između ostalog, to su specijalizacija rada u Odjelu za organizirani kriminal i korupciju, pravilno kadriranje, izmjena pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, određivanje prioriteta u predmetima korupcije, jačanje kapaciteta u vođenju finansijskih istraga, te pojačanu saradnju sa policijskim agencijama.

Kao drugi programski cilj naveo je smanjenje broja starih predmeta. Za to je predložio tri mjere: dubinska analiza svih starih predmeta u
Tužilaštvu, rješavanje priliva KT predmeta, te rješavanje KT predmeta koji su već u Tužilaštvu.

Treći programski cilj koji je naveo je jačanje transparentnosti u radu s ciljem povećanja povjerenja javnosti u rad Tužilaštva. Kao i njegov prethodnik Sead Kreštalica i Bogunić je naveo da je povjerenje javnosti u rad tužilaštva na niskom nivou.

Kao četvrti cilj naveo je restruktuiranje Odjela za ratne zločine.

12:15 Nakon izlaganja Seada Krešalice, jednog od kandidata za glavnog tužioca Tužilaštva KS, u toku je jednosatna pauza za ručak, nakon koje će biti nastavljena današnja sjednica VSTV-a.

Nakon pauze, svoj program će izložiti treći kandidat za ovu poziciju, tužilac Sanin Bogunić.

Sead Kreštalica je tokom svog izlaganja kazao da se prilikom izrade programa rada rukovodio smjernicama Federalnog tužilaštva, kao i izvještajem radu Kantonalnog tužilaštva KS za 2018.

Osim toga, kako je naveo, rukovodio se dosadašnjim iskustvom u radu, najprije kao sudija, potom na mjestu tužioca od 2005. godine do danas u razlilčitim odjelima, između ostalog kao šef odjela za privredni kriminal, gdje je doznao mnoge stvari o organizaciji, ljudstvu i kapacitetima Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu.

Glavni ciljevi koje želi postići je, kako je istakao, smanjenje broja starih predmeta, povećanje efikasnosti, kao i povećanje transparentnosti i vraćanje povjerenje građana u rad tužilaštva, za koji je kazao da je možda u ovom trenutku i najznačajniji.

Kreštalica je iznio problem starih predmeta, kojih je do 30. aprila bilo 1374, od čega je 70 posto predmeta koji se odnose na organizirani ili privredni kriminal ili korupciju.

- To je zato jer se radi o obimnim i složenim predmetima po kojima niko nije postupao, ti su predmeti čekali da budu presignirani, da se prikupi dokazna građa. Tu dokumentaciju treba sagledati, pregledati, a to tužilac, cijeneći da mora zadovoljiti normu, teško može uraditi - objasnio je Kreštalica.

Osim što moraju zadovoljiti normu, kako je naveo, tužioci nisu ni dovoljno hrabri da ovako složene predmete visoke korupcije procesuiraju.

Kao rješenje predlaže formiranje timova od dva do tri tužioca, jer je puno radnji a "tužilac nema vremena, hrabrosti ili kapaciteta da to završi".

Kazao je i da treba formirati novu bazu podataka, van postojećeg CMS-a koja bi trebala da pokaže o kakvim predmetima se radi, koja je visina imovinske štete nastale krivičnim djelima u tim predmetima... Time bi se, kako je naveo, postiglo da se ne dupliraju radnje, da nema duplih prijava jer, kako je pojasnio, podnosioci te prijave podnose na razne adrese, agencije za provođenje zakona kada nešto urade onda sve to dostave, to se evidentira na više predmeta i dupliraju se podaci.

Kako je naveo, uočeno je i da pojedini tužioci ne daju rokove policijskim agencijama do kada trebaju da urade svoj dio posla, te treba i to poboljšati, kao i vršiti stalnu kontrolu i praćenje predmeta prema starosti.

- Tu praksu imaju sudovi, ali tužilaštvo nema - kazao je Kreštalica.

Kada je u pitanju povjerenje građana u rad tužilaštva Kreštalica je naveo podatke iz istraživanja koje je provedeno 2015. godina prema kojem je povjerenje građana na veoma niskom nivou. Prema tim podacima, građani tek za 27 posto tužilaca smatraju da je nepristrasno, a da ih je 84 posto podložno korupciji.

Kazao je da je danas taj procenat, prema njegovom mišljenju i gori.

Zbog toga je, kako je kazao potrebno povećati kvalitet informacija, te blagovremeno obavještavati javnost o radnjama i teškoćama sa kojim se Tužilaštvo suočava.

11.16 U toku je izlaganje programa kandidata za glavnog tužioca Tužilaštva KS. U uži krug kandidata prošli su tužioci Sabina Sarajlija, Sead Kreštalica i Sanin Bogunić.

Svoj program izložila je tužiteljica Sabina Sarajlija, nakon čega je data petominutna pauza.

Tužiteljica Sarajlija je kazala da se prilikom sačinjavanja programa rada rukovodila domaćim i međunarodnim pravnim okvirima koji regulišu rad tužilaštava u BiH.

Kazala je da jeTužilaštvo KS u stanju da ažurno rješava predmete, s izuzetkom Odjela za privredni krminal koji ima problem sa starim predmetima.

Neki od njenih prijedloga za kvalitet rada jeste da se poveća broj optužnica u složenim predmetima organiziranog kriminala i korupcije, da se smanji broj nepotvrđenih optužnica i održi se na nivou koji je sada dobar, da se utječe na kaznenu politiku posebno u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, te da se poveća broj osuđujućih presuda....

Jedan od njenih prijedloga je i da se u složenim predmetima "visoke korupcije" uključi i glavni tužilac, a sve zbog donošenja što kvalitetnije tužilačke odluke.

Navela je i da će raditi na poboljšanju odnosa s javnošću na način da se javnost obavještava o potvrđenim optužnicama, kao i o aktuelanim događajima, u saradnji s policijom i njihovim portparolom, u onoj mjeri u kojoj to neće ugroziti istragu.

- Prijavila sam se jer smatram da sa svojih 17 godina rada i neko ko je prošao radnju na svim referatima imam dovoljno energije i iskustva da doprinesem jačanju povjerenja javnosti u naš rad i da mogu doprinijeti da tužilaštvo ostvari bolje rezultate, a smatram da bih za to imala i podršku kolektiva - rekla je. 

Sarajlija je, između ostalog navela i da je dosad u karijeri podigla 363 optužnice, od kojih su najzvučnija predmet "Energopetrol", koji je nepravomoćno okončan oslobađajućom presudom, zatim predmet korupcije u "Željeznicama FBiH", te predmet "Kurir" koji još traje, a koji je na osnovu sporazuma o priznanju krivnje pravomoćno okončan osuđujućim presudama za troje optuženih.

Za koji trenutak svoj program rada iznijet će tužilac Sead Kreštalica.

10.35 Kandidati za glavnog tužioca Tužilaštva Kantona Sarajevo trenutno izlažu svoj program rada. Troje tužilaca među kojima će biti izabran prvi čovjek Tužilaštva KS su Sabina Sarajlija, Sead Kreštalica i Sanin Bogunić.

10.02 Za predsjednika Kantonalnog suda u Sarajevu odlukom VSTV-a jednoglasno je izabran dosadašnji vršilac dužnosti predsjednika tog suda Vladimir Špoljarić .

Sudija Špoljarić rođen je u Sarajevu 1957. godine. U Sarajevu je završio Pravni fakultet. Na Osnovnom sudu I u Sarajevu bio je pripravnik, zatim je radio kao stručni saradnik da bi 1990. godine bio imenovan za sudiju ovog suda. U vrijeme rata radio je kao sudija Okružnog vojnog suda. Za sudiju Kantonalnog suda u Sarajevu imenovan je 1997. godine, a skoro 20 godina poslije na istom sudu je postavljen za predsjednika Krivičnog odjeljenja. Dužnost vršioca dužnosti predsjednika Kantonalnog suda vršio je od novembra prošle godine nakon što je dotadašnji predsjednik Jasmin Jahjaefendić imenovan za sudiju Vrhovnog suda FBiH.

Špoljarić je bio ujedno i jedini kandidat za ovu funkciju.

Novi predsjednik Kantonalnog suda u Sarajevu poznat je i po slučaju Eseda Radeljaša. 

-Esed Radeljaš je gradio vikendicu na zemlji sudije Vladimira Špoljarića u vrijeme kada je on rješavao njegov sudski postupak. Nakon toga su sačinili kupoprodajni ugovor sa lažnim podacima - pisao je CIN 2015. godine u tekstu "Komšijski dogovor sudije i osuđenika".

9.40 U toku je sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH i usvojen je dnevni red. Pored ranije predloženog dnevnog reda, a to su imenovanja predsjednika Kantonalnog suda u Sarajevu, imenovanje glavnog tužioca Tužilaštva KS, te glavnog tužioca Tužilaštva Posavskog kantona, na dnevni red je stavljeno i pismo stranih ambasada u BiH, o kojem će biti raspravljano nakon imenovanja.

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija prije početka izlaganja sudije Vladimira Špoljarića, kandidata za predsjednika kantonalnog suda u Sarajevu, kazao je da je planirana pauza od pola 12 do 14 sati. To je otprilike vrijeme kada će se održati protesti ispred zgrade pravosudnih institucija, a u vezi s aferom "Potkivanje". U toku je izlaganje sudije Špoljarića, koji je jedini kandidat za mjesto predsjednika sarajevskog Kantonalnog suda.

Pismo koje potpisuju šef Delegacije i specijalni predstavnik EU-a Lars-Gunnar Wigemark, otpravnica poslova Ambasade SAD-a Ellen J. Germain i Šef Misije OSCE u BiH Bruce Berton, a o kojem će biti riječi na sjednici VSTV-a, prenosimo u cijelosti: 

-VSTVBiH je izradio i usvojio veći broj veoma važnih reformi u 2018. godini. Zajednički cilj svih tih reformi je bio jačanje vladavine prava u BiH i izgradnja povjerenja u pravosudni sistem, a posebno kada je riječ o percepciji građana. Evropska komisija i drugi članovi međunarodne zajednice su Vijeću izrazili svoje zadovoljstvo tim reformskim naporima.

U posljednje vrijeme, nažalost, uočavamo određene zabrinjavajuće pojave koje negativno utiču na provođenje tih reformi, a u vezi su s oblastima podnošenja imovinskih kartona, ocjenjivanje rada, te postupak imenovanja sudija i tužilaca. 

Premda su određene poteškoće u provedbi uobičajena pojava u svakom reformskom poduhvatu, a i Vijeće je već uvidjelo potrebu da se vrši periodična provjera napretka – kao naprimjer provjera utjecaja reforme ocjenjivanja krajem godine – ove pojave su ozbiljnije i čine se kao pokušaj da se odgode ili čak dovedu u pitanje zajednički reformski napori poduzimani u proteklom periodu. 

Konkretno, govorimo o posljednjoj sjednici Vijeća, na kojoj nije proveden dugo očekivani postupak imenovanja četiri glavna kantonalna tužioca (od ukupno deset u FBiH). Slika VSTV-a BiH u očima javnosti je tim odgađanjima narušena, što se moglo lako izbjeći blagovremenim planiranjem i komunikacijom. Devet kandidata koji su čekali da izlože svoje programe rada su vraćeni u zadnji čas zbog – u najboljem slučaju – lošeg planiranja VSTV-a BiH. 

Ovo nije prvi put da je VSTVBiH loše rukovodio postupkom imenovanja. Čini se da se određena imenovanja favorizuju, te se okončaju iznenađujuće brzo, kao što je to bio slučaj sa imenovanjem glavnog okružnog tužioca u Doboju u martu 2019. godine – dok neka druga čekaju mjesecima, pa čak i godinama. Prema informaciji koja je iznesena na sjednici VSTV-a BiH u aprilu 2019. godine, u pravosuđu su trenutno upražnjene ukupno 44 rukovodeće pozicije. Favoriziranje određenih imenovanja, a odgađanje drugih, stvara dojam da postoje politički ili drugi razlozi kojima se Vijeće rukovodi u svom odlučivanju. 

Još jedan problem se uočava kod odgođenog imenovanja navedenih glavnih tužilaca, a to je nedosljednost VSTV-a BiH u postupcima imenovanja. Imenovanje ovih tužilaca je odgođeno zbog kašnjenja u dostavljanju materijala. U skladu sa Poslovnikom VSTV-a BiH, ti materijali su trebali biti dostavljeni najmanje dva dana prije početka sjednice. Međutim, mi smo primijetili u najmanje dva slučaja ranije da imenovanje nije bilo odgođeno, čak iako su materijali zaprimljeni manje od 48 sati prije sjednice: na sjednici VSTV-a BiH održanoj 20.12.2018. godine, na kojoj je imenovano deset sudija, uključujući i dvoje sudija Vrhovnog suda FBiH, kao i na sjednici VSTV-a BiH održanoj 24.1.2019. godine, na kojoj je imenovano četvero sudija na pozicije u sudovima u RS-u.

Odgode i neefikasnost u postupcima imenovanja podrivaju vladavinu prava u BiH. Dana 17.5.2019. godine, EU je dobila dopis od gđe Aleksandre Martinović, predsjednice Ustavnog suda FBiH, u kojem ukazuje na probleme u funkcionisanju tog Suda usljed "nerazumno dugog procesa" popunjavanja upražnjenih pozicija u tom sudu (naprimjer, dvije pozicije su upražnjene od 2015. godine). VSTVBiH je usko grlo u tom procesu, s obzirom na to da je nadležno za predlaganje kandidata na dalje postupanje relevantnim organima. 

Pozivamo VSTVBiH da se navedenim pitanjima pozabavi odmah, uključujući i na narednoj sjednici koja je zakazana za 29. i 30.5.2019. godine. Vijeće bi trebalo vršiti svoj mandat imenovanjem najbolje rangiranih kandidata na pozicije četiri glavna tužioca prema stručnosti i lišeno bilo kakvog neprimjerenog uticaja. 

Takođe, u pitanje su dovedeni i sistemi ocjenjivanja rada i podnošenja imovinskih kartona, koji su reformisani propisima Vijeća iz 2018. godine, a u skladu sa preporukama EU-a. Nedavni zahtjevi da se smanji stepen transparentnosti i kvaliteta tih reformi bacaju sumnju na posvećenost nosilaca pravosudnih funkcija jačanju integriteta pravosuđa i u direktnoj su suprotnosti s evropskim standardima. Premda nezavisni, nosioci pravosudnih funkcija moraju biti i odgovorni. Da bi zadobilo povjerenje građana u sudskim postupcima, pravosuđe takođe mora biti nepristrasno, profesionalno i efikasno.

Dešavanja u posljednje vrijeme se mogu odraziti na buduću finansijsku pomoć, dok bi vidljivi napredak u procesu pravosudne reforme osigurao dalju značajnu podršku EU-a, SAD-a i druga međunarodna ulaganja, koja zauzvrat potiču taj napredak. 

VSTVBiH je odgovoran građanima BiH, koji zaslužuju pravedan i nepristrasan sektor pravosuđa, bez utjecaja. Vijeće ima ključnu ulogu u stvaranju stabilnijeg, prosperitetnijeg i demokratičnijeg društva u BiH. Mi, ispod potpisani, kao i građani ove zemlje ćemo nastaviti pomno da pratimo Vijeće u ispunjavanju tog mandata - navedeno je u pismu.