Stoga je, kako ističu iz Komore za Fenu, Bosna i Hercegovina ovisna o uvozu, gdje gotovo kompletan uvoz dolazi sa tri susjedna tržišta - Mađarska, Srbija i Hrvatska.

Vrijednost ukupnog uvoza pšenice, te brašna od pšenice u devet mjeseci 2022. iznosila je 167,2 miliona KM, što je za 58,6 posto više od uvoza u istom periodu 2021. godine, kada je iznosio 105,4 miliona KM.

Međutim, posmatrajući uvoz količinski u devet mjeseci 2022. godine primjetno je gotovo neznatno povećanje od 0,9 posto, što dovodi do zaključka da je količinski robna razmjena gotovo na istom nivou, te da se samo radi o povećanju prosječne uvozne cijene.

Prema podacima VTK, u devet mjeseci 2022. uvezeno je 208.000 tona pšenice u vrijednosti 140,8 miliona KM, dok je pšeničnog brašna uvezeno 32.100 tona u vrijednosti 26,4 miliona KM.

Vodeća tržišta sa kojih je BiH uvozila pšenicu u devet mjeseci 2022. godine su: Mađarska sa 83.100 tona u vrijednosti 42,7 miliona KM, Srbija sa 75.300 tona u vrijednosti 36,3 miliona KM i Hrvatska sa 49.300 tona u vrijednosti 29,7 miliona KM.

Kada se govori o uvozu pšeničnog brašna, najveće količine BiH uvozi iz Srbije, pa je u devet mjeseci 2022. godine uvezeno 25.100 tona u vrijednosti 19,8 miliona KM, te iz Hrvatske 5.100 tona u vrijednosti 4,7 miliona KM.

Pokrivenost uvoza izvozom u devet mjeseci 2022. godine je iznosila svega 12 posto.

Iz Komore ističu da se nameće  zaključak da će cijena pšenice na susjednim tržištima, zatim cijene transporta, skladištenja, ambalaže, te energenata koji se koristi u domaćim pogonima za preradu žita, zasigurno, u narednom periodu, biti faktori koji će formirati cijenu brašna, a naposljetku i pekarskih proizvoda u BiH.