Presuda nije posebno iznenađujuća, ali predstavlja dodatni pritisak na odnos između separatističke Škotske nacionalne partije (SNP) i stranaka koje dominiraju Westminsterom.

Na referendumu 2014, koji je britanska vlada odobrila, Škoti su odbili nezavisnost s 55 posto.

Međutim, Škotska nacionalna stranka, koju vodi prva ministrica Nicola Sturgeon, tvrdi da je glasanje za britanski izlazak iz Evropske unije dvije godine kasnije promijenilo situaciju.

Sturgeon izjavila je u oktobru kako je uvjerena da bi se drugi referendum o nezavisnosti Škotske mogao održati u oktobru sljedeće godine bez obzira na to da li će ga odobriti Vrhovni sud Velike Britanije.

Ona je u srijedu izrazila razočarenje zbog odluke Vrhovnog suda Velike Britanije, ali je navela da je poštuje.

- Zakon koji ne dozvoljava Škotskoj da bira svoju budućnost bez pristanka Westminstera izlaže kao mit bilo koju ideju o Ujedinjenom kraljevstvu kao dobrovoljnom partnerstvu - napisala je Sturgeon na Twitteru nakon presude.

U januaru 2020. godine, prije izbijanja pandemije COVID-19, škotski parlament izglasao je odluku o održavanju drugog referenduma o nezavisnosti.

Nakon glasanja, Sturgeon je zatražila tu mogućnost od centralne vlade Velike Britanije, ali je njen zahtjev odbio tadašnji britanski premijer Boris Johnson.

Johnson je u pismu Sturgeon 2021. godine rekao da neće pristati na bilo koji zahtjev za prijenos vlasti koji bi doveo do daljnjih referenduma o nezavisnosti.