Katolici Uskrs, najveću svetkovinu kršćanstva, slave u nedjelju, 9. aprila. Vrijeme neposredno prije svetkovine Uskrsa, kroz koje se vjernici pripravljaju za taj blagdan, poznato je pod imenom korizma.

Nadbiskup Vukšćić podsjeća da je ovaj naziv izvedenica od latinske riječi "quadragesima", što bi se moglo prevesti kao četrdesetnica.

- Nazvan je taj period tako zato što se u katoličkom kalendaru ono sastoji točno od 40 pokorničkih dana koji podsjećaju na isto toliko dana Isusovog posta u pustinji. Uvijek započinje u srijedu, koja je prozvana pepelnica, jer se katolici toga dana u znak početka pokore simbolički po glavi posipaju pepelom i traje do neposredno prije Euharistijskoga slavija na Veliki četvrtak kada započinje Uskrsno trodnevlje, u kojem su dva dana također pokornička: Veliki petak, dan Isusove smrti i Velika subota, dan tišine koji podsjeća na Isusovo tijelo u grobu - podsjetio je nadbiskup Vukšić.

Istakao je da se tokom korizme katolici se pripravljaju za slavljenje Uskrsa osobnom i zajedničkom molitvom radi svoje duhovne izgradnje, postom i drugim oblicima odricanja radi samoodgoja te dobrim djelima koja se često naziva i djelima milosrđa radi pomaganja onih koji su u potrebi.

- Korizma nije svrha same sebi. Ona je upućena prema Uskrsu i u njemu nalazi svoje osmišljenje i svrhu. Ona čovjeka pripravlja i pomaže mu da može s povjerenjem i nadom zahvalivati za primljena dobra, prolaziti kroz kušnje, živjeti svoju patnju i križ, izazove i blagoslove, strahove i nedoumice, suočiti se sa stvarošću i tražiti rješenja za svakodnevne poteškoce i protivštine - kazao je Vukšić.

Kako je kazao, po Isusovom nauku nije dopušteno pitanje: "ko je moj bližnji" jer svi su ljudi međusobno braća i sestre.

- Zato je jedino opravdano pitanje: kako ja mogu biti blizu drugima, na koji način ja mogu pomoći te tako sebe učiniti bližnjim? Važno je na to podsjećati. I sretna je okolnost što u ovim danima istovremeno poste i katolici i pravoslavci i muslimani kojima želimo da budu složni i u vršenju dobrih djela - poručio je vrhbosanski nadbiskup.

Dodao je da je u vrijeme porasta broja ljudi u potrebi, potrebno i korisno ponoviti da je "Bog stvorio zemaljska dobra da budu u službi svih ljudi i da ta dobra postoje kako bi svaki čovjek mogao živjeti na dostojan način."

- Dobra djela i milosrđe prema ljudima u potrebi, uz molitvu te post i pokoru, jedan su od ti neizostavna elementa kršćanske pobožnosti i ponašanja, posebno u vrijeme priprave na svetkovinu Uskrsa. Dapače, ona su plod molitve i pokore. Ustvari, prema kršćanskom nauku, upravo po tim tima stvarima kršćanska vjera postaje vidljiva i postoji, pobožnost se odražava i očituje, a krepost jača i traje. To troje su ustvari jedno i uzajamni su izvor duhovnoga života - poručio je nadbiskup Vukšić i dodao:

- Zdrava lična pobožnost kršanskog vjernika uvijek se očituje također u dobroti prema bližnjima te tako uvijek ima i socijalnu oznaku.