Sjećate li se kada je provedena posljednja privatizacija u Federaciji BiH?

Posljednja privatizacija bila je preduzeća UNIS Sarajevo, ako se dobro sjećam, to se dogodilo 2014. godine. Poslije ove privatizacije, aktuelna Vlada FBiH prodala je svoje udjele u Fabrici duhana Sarajeva i Bosnalijeku. Znači, nije to privatizacija, to je prodaja vladinog udjela u već privatiziranim preduzećima.

Zašto stečaj ima prednost nad privatizacijom firmi?

Jednostavno neprivatizirana društvena preduzeća puštaju se da idu u stečaj i onda se prodaju na temelju sudskih presuda i gdje se postiže puno niža cijena. Je li to nečija namjera, ne znam.

Šta bi se trebalo privatizovati, a nije?

Nije privatizirana cijela namjenska industrija, telekomi, elektroprivrede. Tako je Aluminij Mostar otišao u stečaj sa ogromnim dugovima. Aluminij se trebao privatizirati, ali je to poništeno nekoliko puta. Što se tiče privatizacije, Energoinvest još nije ni načet koji ima ogromnu imovinu u Sarajevu. U Energoinvestu niko ništa ne preduzima u smislu male privatizacije. Pomoću male privatizacije radi se na oporavku firmi. Prodaš ono što ti nije osnovna djelatnost i direktno novac unosiš u firmu i tom slučaju Vlada FBiH ne uzima ništa. Ne mislim da se elektroprivrede koje su državne u potpunosti privatiziraju već da se oslobode dijela preduzeća koje je im ne treba. Tih dijelova treba da se oslobode i pošte, Željeznice FBiH koje imaju najbolja zemljišta za izgradnju i investicijsko ulaganje u Sarajevu.

U Republici Srpskoj privatiziran je telekom koji je bio u vlasništvu entiteta, prodan je za 1,2 milijarde maraka. U vrijeme kada se privatizovao telekom u RS-u, BH Telecom je tada vrijedio 3,5 milijardi maraka. Sada nakon desetak godina BH Telecom vrijedi svega 300 miliona maraka. Za ovaj gubitak je neko kriv, a i dalje se dopušta da ovakve firme gube na vrijednosti. Poslije svega privatni telekomi u međuvremenu preuzet će primat u BiH i oni će nam određivati cijene i sve ostalo. Međutim, BH Telecom i HT Eronet su "zlatne koke" koje je davno trebalo privatizirati, a naši političari i dalje gledaju samo na svoje interese i ništa drugo ih ne zanima.

Ko će privatizirati rudnike?

Imamo rudnike koji nisu u sastavu koncerna Elekroprivrede BiH, a grcaju u dugovima. Trebamo ako ništa "pustiti probne balone" pa da vidimo ko je zainteresovan za privatizaciju rudnika.

Bez završene privatizacije ne može se pričati o evropskim integracijama jer čeka nas i denacionalizacija. Kako nastaviti sa privatizacijom?

Zaboravljamo da država Bosna i Hercegovina ima u Evropi najviše neprivatiziranog zemljišta. Sada ulazimo u problem državne imovine koji je aktuelan posljednjih godina. Šta se čeka? U Hrvatskoj su izvršili privatizaciju prije ulaska u Evropsku uniju, na taj način su se državne firme riješile dijelova koja im nisu osnovna djelatnost. Ne trebaju se Željeznice baviti građevinarstvom ili ugostiteljstvom. U Hrvatskoj su se držali principa da se zadovolje evropske norme u privatizaciji pa su onda krenuli u hvatanje lopova. Kod nas u BiH privatizacija traje 25 godina i privatizirano je samo 43 posto imovine.

Federalna agencija za privatizaciju već neko vrijeme je blokirana. Ne dobijate plaće i skoro ništa ne možete da radite. Hoće li ukinuti i Agenciju za privatizaciju?

Na rad Agencije se ozbiljno računa, ali neko je namjerno zbog svih ovih stvari drži u blokadi i to je neko dobro zabrazdio! Agencija za privatizaciju vodi brigu o pasivnom podbilansu. To je imovina naših preduzeća koja je ostala u bivšim republikama Jugoslavije. To su višemilionske vrijednosti i mi već dvije godine ništa ne radimo. Advokati nisu plaćeni koji rade na vraćanju naše imovine u Hrvatskoj. To je neshvatljivo i mislim da da se radi po formuli: "Bio ili ne bio na vlasti, napravit ću toliko netransparentan proces da sve ostane u rukama aktuelne vlasti". Sve dok postoji Agencija za privatizaciju, proces je transparentan. Mi sve javno objavljujemo i odgovaramo za ono što radimo, vodimo brigu i sprečavamo pranje novca. Ako se ne poštuje ugovor o privatizaciji, Agencija ga istog trenutka prekida i sve to upućuje prema sudu. Onog trenutke kada se Agencija makne na bilo koji način, proces postaje netransparentan.

Šta je onda sa privatizacijom i vraćanjem firme Feroelektro?

Feroelektro je u rukama Vlade FBiH, nakon neuspjele privatizacije. Kada sam predlagao da ponovo prodamo Feroelektro da se namirimo i da se oslobodimo tražitelja i izvršenja sudskih presuda, tada je Federalno ministarstvu trgovine pokazalo toliku nekooperativnost, a posljedica je da je sva najbolja imovina koju je posjedovao Feroelektro prodata preko Suda. Zgrada Feroelektra u centru Sarajeva prodata je za pet miliona preko Suda, a njena vrijednost bila je 20 miliona maraka. Da se prodaja vršila preko Agencije za privatizaciju, ne bi se tako jeftino prodala. Feroelektro ima i ogromne komplekse zemljišta koje vrijedi više od 20 miliona maraka, ali niko to ne želi da se proda i izgleda da se čeka neki povoljniji trenutak da se to privatizuje. I ovo će otići u stečaj, a sve ovo se može prodati u maloj privatizaciji da dopuste da se razgovara sa Agencijom za privatizaciju i moglo bi se na ovaj način raditi i na oporavku firme. Sve što je neprivatizirano nečiji je politički kolač!