Iako ima najnerazvijeniju mrežu autoputeva u Evropi, građani BiH daju značajna koristeći tek nekoliko izgrađenih dionica. U Federaciji BiH plaća se naknada za korištenje autoceste A1, odnosno cestarina, u iznosu od 0,12 KM po kilometru.

Tako su prihodi od naplate cestarine na autoputu u Federaciji BiH za prvih šest mjeseci 2019. godine iznosili 19.100.501 KM, sa uračunatim PDV-om, potvrđeno je Faktoru u "Autocestama FBiH".  Kako su nam kazali u ovoj kompaniji, to predstavlja povećanje u odnosu na isti period 2018. godine, kada je naplaćeno 18.939.096 KM.

Kada su u pitanju prihodi koji se ostvaruju na dijelu izgrađene autoceste, u ovoj kompaniji objašnjavaju da postoji i kategorija „besplatnih prolaza“, za koje “Autoceste” imaju tzv. „propušteni prihod“, ali svejedno plaćaju PDV na svaki prolaz. Tako je u 2018. godini evidentirano 820.884 KM vrijednosti nenaplaćenih prolaza po ovoj osnovi, za što je plaćeno 100.022 KM PDV-a.

Govoreći o tome na šta se se troši ovaj novac, u "Autocestama" objašnjavaju da, Prema godišnjem Planu poslovanja, kojega usvaja Vlada FBiH, postoje tri glavna pravca trošenja sredstava. To su troškovi operativnog poslovanja (troškovi uposlenika, redovno i zimsko održavanje autoceste, održavanje sistema naplate, upravljanje, nadzor i sigurnost saobraćaja, troškovi komunalnih usluga...), troškovi kapitalnih ulaganja (otkup zemljišta, projektovanje...), te troškovi servisiranja dugoročnih međunarodnih i domaćih kreditnih zaduženja.

Upitani koja dionica autoputa donosi najviše novca, koja je najkorištenija i najprofitabilnija, u ovoj kompaniji objašnjavaju da je autocesta A1 sastavljena od tri dionice: D1 (Sarajevo sjever – Zenica jug), dionica D2 (Sarajevo zapad – Tarčin), te dionica D3 (Međugorje – Ljubuški).

- Sa pet poddionica (Sarajevo sjever-Podlugovi, Podlugovi-Visoko, Visoko-Kakanj, Kakanj-Lašva, Lašva-Zenica jug), dionica D1 je najduža (51 km) i najfrekventnija, te samim tim generira najviše prihoda – kažu u Press službi" Autocesta".