Po zanimanju je specijalista dječije hirurgije, a neko vrijeme provela je radeći u Njemačkoj, u Klinici za dječiju hirurgiju u Münchenu, nakon čega se vratila u BiH i zaposlila u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru.

U intervjuu za Faktor Martinović je, između ostalih, odgovorila na pitanja - koliko Zavod ulaže u razvoj i unapređenje zdravstvene zaštite stanovnika FBiH, kako riješiti problem česte nestašice citostatika, za koje bolesti se izdvaja najviše novca za liječenje u inostranstvu, kada će biti ukinute liste čekanja za pojedine terapije...

Kakvo je trenutno finansijsko stanje u Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH?

- Sredstva Federalnog fonda solidarnosti osiguravaju se iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje i dijelom iz sredstava budžeta FBiH putem transfera Federalnog ministarstva zdravstva. U skladu sa članom 82 Zakona o zdravstvenom osiguranju, na prijedlog ministra zdravstva, Vlada FBiH utvrđuje postotak diobene stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje i to krajem tekuće za narednu godinu. Trenutno stopa doprinosa iznosi 10,2 posto. Istim članom propisana je obaveza da se iz budžeta FBiH izdvaja isti iznos sredstava za Fond koliko se ostvari po osnovu naplate doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, a u svrhu realizacije programa koje finansira Federalni zavod.

Nažalost, do sada je ostvarivan iznos transfera iz budžeta FBiH u visini od cca 20 posto od ukupno planiranih prihoda od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje u FBiH, odnosno od iznosa zakonske obaveze. To značajno umanjuje iznos raspoloživih sredstava u odnosu na stvarnu potrebu, posebno uzimajući u obzir povećanje broja liječenih pacijenata za korištenje pojedinih lijekova koji se finansiraju sredstvima Federalnog fonda solidarnosti (citostatici, mutlipla skleroza, Chronova bolest i ulcerozni kolitis, hepatitis B i C i dr.) kao i povećanja broja pacijenata za pružanje zdravstvenih usluga za oboljenja iz programa kardiologije i kardiokirurgije, složene operativne zahvate iz oblasti neurohirurgije, ortopedije, torakalne hirurgije, urologije, transplantologije i dr., te liječenja u inostranstvu za oboljenja koja se ne mogu uspješno tretirati u BiH.

Shodno navedenom, kazala bih da sredstva koja ostvaruje Federalni fond solidarnosti nisu dovoljna za zadovoljenje svih potreba za zdravstvenim uslugama lijekovima i liječenju u inostranstvu, posebno imajući u vidu da je u stalnom porastu broj oboljelih sa stanjima i oboljenjima koja se finansiraju sredstvima ovog Fonda.

Koliki je budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH za 2020. godinu?

- Planiramo u ovoj godini ostvariti prihode u ukupnom iznosu od 183.510.000 KM i to najvećim dijelom iz doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje u Federaciji BiH, u iznosu od 149.000.000 maraka, dok sredstva iz budžeta FBiH po osnovu transfera za 2020, kao i dosadašnjih godina čine oko 20 posto, odnosno 30.500.000 KM, od čega 28.500.000 maraka za programe Federalnog fonda solidarnosti, a 2.000.000 KM za finansiranje liječenja povratnika iz FBiH u RS.

Jeste li napravili plan rada za ovu godinu i šta će Vam biti prioritet?

- Jedan od važnijih ciljeva je omogućiti blagovremenu i adekvatnu zdravstvenu zaštitu koja se finansira sredstvima Federalnog fonda solidarnosti, odnosno smanjiti ili eliminirati liste čekanja za lijekove i zdravstvene usluge. Zahvaljujući nizu poduzetih aktivnosti u toku prošle godine, u 2020. ulazimo bez liste čekanja pacijenata za lijekove za hepatitic B i C i za upalne bolesti crijeva Chron i Ulcerozni kolitis, ali i sa značajnim smanjenjem liste čekanja za multiplu sklerozu i usluge iz oblasti kardiologije i kardiohirurgije. Međutim, proširenjem Liste lijekova u 2019. i limitiranih sredstava u Fondu, za pojedine grupe lijekova formirane su Liste čekanja u skladu sa Uputstvom o uspostavi liste čekanja za lijekove sa liste lijekova Fonda solidarnosti FBiH, kojeg je donio Upravni odbor Zavoda. Sa evidentiranim kontinuiranim povećanjem broja oboljelih nerealno je očekivati da se ukinu liste čekanja bez značajnijeg povećanja sredstava iz budžeta FBiH, ali Zavod će poduzimati i dalje mjere na smanjenju listi čekanja, posebno kod oboljenja i stanja kod kojih nije moguće prolongirati pružanje zdravstvene usluge i terapiju lijekovima.

Koliko Zavod ulaže u razvoj i unapređenje zdravstvene zaštite?

- Kada je u pitanju Federalni fond solidarnosti, najveće aktivnosti usmjerene su na poboljšanje liječenja novim inovativnim lijekovima uključenim na Listu lijekova, proširenjem obima prava na zdravstvene usluge, skraćenjem postupaka u ostvarivanju prava, ekspeditivnošću u realizaciji upućivanja na liječenje u inostranstvo, efikasnom radu komisija za odobravanje prava na liječenje. Za zdravstvenu zaštitu, koja se ostvaruje na drugim nivoima, za koje su nadležni kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja i zdravstvene ustanove u kantonima, Federalni zavod, u ulozi koordinatora, redovno sarađuje sa kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja po pitanju zajedničkih tema na unapređenju zdravstvene zaštite.

Kako se formira Lista lijekova i kako se finansiraju lijekovi s te liste?

- Liste lijekova propisuje Federalno ministarstvo zdravstva. Postoje dvije osnovne podjele, a to je Esencijalna lista lijekova i Lista lijekova Federalnog fonda solidarnosti. Esencijalnu listu donosi spomenuto ministarstvo u skladu sa Pravilnikom o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u FBiH, načinu stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obavezama Ministarstava zdravstva, Zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i onih koji prometuju lijekovima uvrštenim na liste, kao i njihovo korištenje.

Esencijalna lista lijekova sadrži listu u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti i listu lijekova koji se izdaju na recept. Bolničku listu osiguravaju bolnice svih nivoa zdravstvene zaštite i finansiraju ih sredstvima koja ostvaruju iz obaveznog zdravstvenog osiguranja putem zaključenih ugovora sa kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja. Lista lijekova koji se izdaju na recept sadrži A listu na kojoj su sadržani lijekovi neophodni u terapiji i koji se finansiraju iz sredstava kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja u 100 posto iznosu, kao i lista ampuliranih i magistralnih lijekova, i B lista koja sadrži lijekove poželjne u terapiji. B lista je obavezujuća po svom sadržaju, ali kantoni utvrđuju postotak finansiranja u ovisnosti od raspoloživih sredstava.

Lista lijekova koji se finansiraju sredstvima Federalnog fonda solidarnosti odnosi se na lijekove indicirane u terapiji oboljenja utvrđenih Odlukom o prioritetnim vertikalnim programima od interesa za FBiH. Najveći broj lijekova sa ove liste odnosi se na terapiju onkoloških oboljenja (citostatici), a sadržani su i lijekovi za liječenje multiple skleroze, hepatitis B i C, antiretroviralni lijekovi (HIV), lijekovi za Chronovu bolest, imunosupresivni lijekovi koji se koriste nakon transplantacije organa, te faktori koagulacije za oboljele od hemofilije. Korištenje ovih lijekova u direktnoj je ovisnosti od raspoloživih sredstava.

Nestašica lijekova za onkološke pacijente skoro je svakodnevni problem s kojim se susreću najteži bolesnici u našoj zemlji. Nažalost, to traje godinama. Na koji način bi se ovaj problem mogao riješiti?

- Nestašica određenih citostatika problem je sa kojim se ovaj Zavod svakodnevno susreće, ali to nije samo kod nas, nego i u većini zemalja u okruženju jer se radi o lijekovima koji su deficitarni na svjetskom tržištu, a to najviše pogađa tržišta malih i nerazvijenih zemalja, kao što je BiH. U takvim slučajevima Zavod refundira deficitarne lijekove kako bi se omogućilo blagovremeno liječenje. Kada je u pitanju odgovornost, može se sa sigurnošću reći da su za deficitarnost lijekova odgovorni dobavljači sa kojima Zavod ima potpisane ugovore o nabavci i isporuci lijekova nakon provedenih postupaka javnih nabavki, a koji su se također obavezali na kontinuiranu isporuku za vrijeme trajanja ugovora. Dobavljači kao razloge deficitarnosti najčešće navode činjenicu da se gotovo svi lijekovi iz grupe citostatika uvoze od proizvođača iz EU-a, Kanade, Japana i SAD-a, te da se radi o multinacionalnim kompanijama za koje je naše tržište isuviše malo.

Određeni broj citostatika nije registriran ili iz razloga povlačenja sa tržišta BiH i time pojedini lijekovi gube status registriranog, čime je otežana njihova nabavka. U skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, obavezna je kontrola kvalitete svakog uvezenog lijeka koja za prvu seriju traje i do 15-20 dana, tako da je u tom periodu moguća njihova nestašica jer se u skladu sa propisima nijedan lijek ne smije staviti u promet ukoliko nije izvršena kontrola prve serije kod Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, odnosno bez nalaza o njegovoj kvaliteti.

Poseban problem na koji bih ukazala je činjenica da se, zbog niske cijene nekih lijekova i nakon više ponovljenih postupaka javnih nabavki, ne javljaju zainteresirani ponuđači. Dobavljači koji ostvaruju profit prodajom lijekova nažalost nisu zainteresirani za jeftine lijekove i zbog toga uporno nastojimo iznaći druga rješenja. U nekim postupcima javnih nabavki za citostatike, koji su provedeni u 2019, često se dešavalo da za veći broj lijekova nema dostavljenih ponuda od strane dobavljača, pogotovo kada su u pitanju neregistrirani lijekovi. Za takve lijekova Zavod je pokušavao da vodi hitne postupke sa pojedinim dobavljačima koji su se izjasnili da su zainteresirani, s obzirom na količine lijekova i finansijsku vrijednost postupka. I nakon toga za jedan broj lijekova nije se uspio sklopiti ugovor o opskrbi.

Nakon potpisivanja ugovora o nabavci i isporuci lijeka na period od godinu sa ugovornom veledrogerijom/dobavljačem, Zavod nema mogućnost za nabavku lijeka od drugih dobavljača, u slučajevima kada je lijek deficitaran, pa i u slučajevima kada na tržištu postoji generička paralela ili biološki sličan lijek drugog proizvođača.

Iz navedenog može se zaključiti da primjena pojedinih odredbi Zakona o javnim nabavkama onemogućava Zavod za postupanje u slučajevima deficitarnosti lijekova. Iz tog razloga pokrenuli smo inicijativu za izmjene Zakona o javnim nabavkama. Nažalost, na našu inicijativu za izuzimanje javnih nabavki lijekova od primjene Zakona o javnim nabavkama, a koje su proslijeđene Agenciji za javne nabavke, Agencija je dala mišljenje da nabavka lijekova nije izuzeta ni po Direktivama EU-a te da nema osnova za izmjenu Zakona.

Koliko Zavod finansira lijekova iz grupe citostatika?

- Na Listi lijekova sadražano je ukupno 80 citostatika generičkih naziva u različitim oblicima i pakovanjima, od kojih je 20 citostatika sa posebnim režimom propisivanja, što je više od 200 različitih oblika i jačina. Finansijska sredstva planirana za nabavku citostatika i citostatika sa posebnim režimom propisivanja u 2019. iznosila su 55 milona KM.

Izjavili ste da se, zbog nemogućnosti liječenja najsloženijih srčanih mana kod djece u Federaciji BiH, najviše novaca izdvaja za njihovo liječenje u inostranstvu. O kojoj cifri se radi?

- Djeca sa najsloženijim oblicima urođenih srčanih mana, kod kojih nije moguće uspješno izvesti operativni zahvat u zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH, upućuju se na klinike u inostranstvu na način i po postupku utvrđenom Pravilnikom o uvjetima i postupku upućivanja osiguranih lica na liječenje u inostranstvo. Troškovi liječenja ovih oboljenja razlikuju se po godinama, pa su u 2018. iznosili 2,7 miliona KM, dok za 2019. još nisu ispostavljene sve fakture kako bismo znali konačnu cifru.

Objasnite nam kada se pacijent iz jednog kantona i entiteta može uputiti na liječenje u drugi kanton i entitet, i da li on takvu zdravstvenu uslugu plaća?

- Upućivanje pacijenta na liječenje iz jednog kantona u drugi propisano je Sporazumom o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite van područja kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja kome osiguranik pripada. Odluku o upućivanju donosi nadležna Komisija kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja kojem osiguranik pripada. Ukoliko je pacijent upućen u zdravstvenu ustanovu na području drugog kantona na način i po postupku utvrđenim navedenim Sporazumom, on ne plaća troškove zdravstvenih usluga. Upućivanje pacijenta na liječenje iz jednog entiteta u drugi također je propisano Sporazumom o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite osiguranih osoba na teritoriju BiH, van područja entiteta, odnosno Distrikta Brčko kome osigurane osobe pripadaju. Ako je pacijent upućen u zdravstvenu ustanovu na području drugog entiteta, na način i po postupku utvrđenim navedenim sporazumom, on ne plaća troškove zdravstvenih usluga.

Nakon što su godinama imali na raspolaganju terapiju prve generacije, oboljelima od multiple skleroze (MS) danas je na raspolaganju osam imunomodulatora, od prve, do treće generacije. Iako su liste čekanja za ovu terapiju znatno smanjene u odnosu na prethodne godine, one i dalje postoje.

- Procjenjuje se da u BiH, koja se ubraja u zemlje srednjeg do visokog rizika, od multiple skleroze boluje otprilike 3.000 ljudi. Nažalost, sve veći broj mladih obolijeva, pa se trenutno u BiH petero djece liječi. Prosječna starost osoba sa dijagnozom MS je 29, a polovina njih bit će nezaposleni u roku od tri naredne godine. Bez adekvatnog tretmana oboljenja, zaposlenost oboljelih u ranoj fazi bolesti sa 75 posto uposlenih, pada na jedva jedan posto u kasnoj fazi oboljenja. Multipla skleroza je bolest koja se, uz adekvatnu terapiju, može držati pod kontrolom uz odgovarajuće lijekove. Zavod je našim pacijentima omogućio dostupnost savremene terapije u liječenju tako što je, pored pet lijekova koje finansira, uveo još dva koja su posebna po tome što ih pacijenti primaju svakih šest mjeseci, što je ogroman korak u odnosu na prethodne godine kada se terapija morala uzimati svakodnevno.

U Udruženju oboljelih od melanoma FBiH trenutno ima 53 oboljela koji su u četvrtoj, tzv. terminalnoj fazi bolesti. Svi oni su trenutno na listi Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH za imunološku terapiju, ali kako smo saznali u ovom udruženju, dobijaju je njih 43, a 10, među kojima su i mladi ljudi, na listi je čekanja jer nema novca. Do kada će čekati, u Udruženju kažu da ne znaju. Prema ranijim iskustvima sa kojima su se susretali, zbog progresije bolesti, kako su nam kazali u Udruženju, mnogi nisu ni dočekali da dobiju terapiju.

- Broj pacijenata koji ispunjavaju medicinske kriterije za korištenje lijekova za metastatski melanom, pa time i iznos sredstava koji je neophodno osigurati za njihovu nabavku, značajno je veći od broja pacijenata i iznosa s kojim je istupalo ovo Udruženje. Prema izračunu Udruženja oboljelih od melanoma FBiH, a čiji članovi su i ljekari specijalisti onkolozi, dpl. ekonomisti i pravnici, prema preporukama onkoloških vodiča za Federaciju BiH, za 14 pacijenata na godišnjem nivou potreban je iznos 2.474.760 KM bez PDV-a. Poznato je da, zbog limitiranih sredstava u Fondu solidarnosti, već od ranije postoje problemi u realizaciji Programa zdravstvene zaštite koji se finansira iz ovih sredstava, kod mnogih usluga i lijekova koje nije moguće isfinansirati u dostignutom sadržaju i obimu. Najveći problemi su kod usluga invazivne i interventne kardiologije, kardiohirurgije, invazivne i interventne angiologije. Što se tiče lijekova koji se nabavljaju na teret sredstava Fonda solidarnosti, kod većine lijekova iz grupe citostatika s posebnim režimom propisivanja, lijekova za liječenje multiple skleroze, kao i kod nekih drugih grupa lijekova koji se finasiraju iz Fonda solidarnosti, postoje Liste čekanja sa pacijentima koji u cijelosti ispunjavaju kriterije za njihovu primjenu. Također, onemogućena je nabavka mnogih inovativnih lijekova koji predstavljaju medicinski standard u savremenoj terapiji.

Iz navedenog evidentno je da je u cilju osiguranja optimalnog finansiranja Fonda solidarnosti potrebno iznaći sistemsko rješenje kako bi se riješili postojeći problemi u finansijskom poslovanju Zavoda, kao i prevenirali problemi sa svakom pojavom novog inovativnog lijeka ili povećanog broja pacijenata koji trebaju usluge i lijekove koji se finansiraju iz ovog Fonda. S tim u vezi Zavod je konstatno upozoravao i pokretao inicijative da se u Fond solidarnosti usmjere sredstva i iz drugih izvora, (iz akciza na duhan i alkohol, povrat PDV-a i sl.). Nadamo se da će svi vlastitim angažmanom utjecati da se pokrenu aktivnosti da nadležne institucije iznađu načina za povećanje sredstava za Federalni fond solidarnosti, u cilju osiguranja, Zakonom propisane, jednake i pravične, dostupnosti za liječenje svih pacijenata.

Brojni su problemi sa kojima se susreću i oboljeli od dijabetesa. Potpredsjednik državnog saveza dijabetičara prim. dr. Mahir Mujić kao primjer naveo je mjerače inzulina, koje su, kaže, sve zemlje u Evropi, ali i regiji odavno uvele za oboljele. Trenutno država daje četiri trakice dnevno djeci do 18 godina života (nakon 18. samo jednu), a potrebno je najmanje osam. U Udruženju dijabetičara djece i omladine KS ističu kako se roditelji sami snalaze, a to znači da ostatak trakica kupuju u apoteci. Oko 40 komada košta 50 KM i ta količina djetetu, kako objašnjavaju u Udruženju, može biti deset do 12 dana. I dugogodišnji problem je nedostatak pumpica. Oboljelo dijete dobit će pumpicu, ali nije riješeno pitanje potrošnog materijala, čija se cijena u periodu od tri mjeseca penje na 1.000 KM.

- U narednom vremenu nastojati ćemo povećati broj trakica, shodno potrebama djece. U protekloj godini Zavod je nabavio 80 inzulinskih pumpi za terapiju djece oboljele od šećerne bolesti do 18 godina života. Vrijednost inzulinskih pumpi je pola miliona KM s PDV-om. Kako je cilj da inzulinske pumpe budu dostupne svoj djeci u FBiH, donesena je odluka da Federalni zavod nabavalja inzulinske pumpe, a kantonalni zavodi potrošne setove, što je usuglašeno sa pet kantonalnih zavoda. Nabavljene inzulinske pumpe distribuirat će se u nadležne kliničke centre u Sarajevu, Tuzli i Mostaru, odnosno u one zdravstvene ustanove koje imaju mogućnost ugradnje inzulinskih pumpi te praćenja bolesnika na takvoj vrsti terapije. Za realizaciju nabavke senzora potrebno je ispuniti preduvjete i stvoriti pravni okvir za postupanje. Naglasila bih da Zavod ostaje posvećen aktivnostima na prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju dijabetesa, posebno kod djece, kao i savremenom pristupu u prevenciji i liječenju ove bolesti. Zavod stoji na raspolaganju za svako uvrštavanje novih programa u programe finansirane iz sredstava Fonda solidarnosti, što podrazumijeva i definiranje i osiguranje novih, odnosno dodatnih sredstava za tu namjenu.