Konjanici su danas u poslijepodnevnim satima prošli kroz Donji Vakuf, a potom nastavili put ka Pruscu, gdje će sutra biti održana centralna svečanost vjersko-kulturne manifestacije 511. Dani Ajvatovice.

Ukupno 250 konjanika iz gradova širom BiH, odjevenih u tradicionalnu nošnju, prodefilovalo je kroz Donji Vakuf, odakle su, ispraćeni aplauzima građana, krenuli ka Pruscu. Na čelu defilea nalazile su se državne zastave Bosne i Hercegovine i Republike Turske te zastava Islamske zajednice u BiH. Defile je predvodio tradicionalni turski vojni orkestar Mehter, koji je ove godine nastupio ispred Direkcije ansambla turske historijske muzike.

{$galerijaFotografija}

Učesnike defilea u Donjem Vakufu dočekali su, između ostalih, muftija travnički Ahmed ef. Adilović, imami, predstavnici lokalnih vlasti i brojni građani. Ove godine defile su dočekali i pozdravili članovi delegacije Unije općina turskog svijeta, koji borave u posjeti BiH.

Dolaskom defilea konjanika u Donji Vakuf, muftija travnički Ahmed ef. Adilović, već po tradiciji, predao je bajrak imamu džemata Karaula Merzuku Grabusu.

Muftija Adilović je u izjavi za AA ukazao na značaj kontinuiteta kada se radi o obilježavanju ove značajne manifestacije.

- Veoma važan nam je kontinuitet. 511 godina i više ako uzmemo u obzir onaj period zabrane Ajvatovice, oko 550 godina muslimani Bosne i Hercegovine njeguju Ajvatovicu kao vid svoje vjere, svoje kulture, svoje duhovnosti, svoga identiteta, svoje ljubavi prema svome narodu i svojoj domovini - rekao je muftija Adilović.

Dolazak turskog vojnog orkestra Mehter ocijenio je posebno ugodnim iznenađenjem. Muftija Adilović je podsjetio da će i sutra na centralnoj svečanosti prisustvovati i načelnici više općina iz Turske.

Gradonačelnik turskog grada Burse Alinur Aktas je izjavio da će sutra biti otvorena i džamija izgrađena na platou Ajvatovice, a čiju je izgradnju finansirao upravo grad na čijem je čelu.

Podsjetio je da su Dani Ajvatovice događaji kojima muslimani u Bosni i Hercegovini pridaju veliki značaj

- Lično od 2008. godine se trudim dolaziti redovno. Ovdje smo pružili podršku brojnim projektima poput restauracije sportske dvorane, projekta u oblasti razvoja poljoprivrede, tačnije malinarstva. Huso Sušić, moj prijatelj i načelnik općine Donji Vakuf je spomenuo ranije da je potrebno izgraditi mesdžid na platou Ajvatovice, to je drveni mesdžid nazvan mesdzid Bursa ili džamija Bursa, koji je finansira grad Burse - rekao je Aktas podsjetivši da se radi o džamiji izgrađenoj od drveta u skladu s ambijentom u kojem se nalazi.

Ukazao je na značaj odnosa BiH i Turske.

- Balkan je veoma važan za Tursku, a posebno Bosna i Hercegovina, zemlja gdje su naši preci ostavili najviše tragova, i čast nam je pružiti podršku ovoj zemlji - dodao je Aktas.

U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije. Ove godine će biti održan i jedan specifičan događaj u okviru manifestacije, a to je otvaranje džamije na platou Ajvatovice. Donator je općina Bursa iz Turske.

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.