Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom počela je sa radom 2015, a tek 2017. godine preuzela je na upravljanje hotel u Sarajevu i benzinsku pumpu u Vogošći za koji je sud presudio da je imovina stečena na nezakonit način i to su bila prva dva slučaja kojim se bavila Agencija.

Od tada Agencija sa 16 zaposlenih ima sve više posla, potvrdio je u intervju za Faktor direktor Vinko Jakić, i od 2017. godine do sada su obradili 64 predmeta, od toga 32 presude o trajno oduzetoj imovini koja je stečena krivičnim djelom i donijela 12 rješenja o privremenim mjerama ukupne vrijednosti 15 miliona i 532.561 marku.

Malo je oduzeto nezakonito stečene imovine jer kada uporedimo koliko se u tim akcijama i sudskim procesima potroši novca, sa deset kantonalnih i jednim federalnim MUP-om, deset tužilaštava, sudova, Jakić misli da omjer oduzete nezakonito stečene imovine nije dovoljno veliki u odnosu na troškove u ovom procesu.

Koliko Agencija ima predmeta?

- U ovom momentu radimo na 24 predmeta. Među njima je 15 presuda o trajno oduzetoj imovinskoj koristi stečenoj kaznenim djelom i devet rješenja o privremenim mjerama ukupne vrijednosti 14 miliona i 325 hiljada maraka. Tu se radi o gotovom novcu, oduzetim motornim vozilima, privrednim društvima, građevinskom materijalu, raznim nekretninama i dionicama.

Postoji još jedan modalitet kada sud blokira imovinu u registrima, ZK uredima, bankama, vrijednosnim papirima, registru vozila, kada donese odluku o privremenom oduzimanju i to se Agenciji povjerava na upravljanje do konačne odluke, odnosno trajnog oduzimanja. Vrijednost takve imovine koja nam je povjerena trenutno iznosi 10 miliona i 545 hiljada maraka. Radi se uglavnom u kućama, stanovima, zemljištu, garažama, namještaju, sistemima za solarno grijanje.

U dosadašnjoj praksi sud se opredjeljuje da imovinu privrednih subjekata daje na privremeno upravljanje Agenciji. Međutim, za kuće i stanove dok se ne završi postupak, blokira se promet tom imovinom optuženoj osobi da ne bi u međuvremenu došlo do prodaje. U slučaju kada se pravosnažno okonča postupak i donese presuda o nezakonito stečenoj imovini, onda se daje na upravljanje Agenciji.

Čime trenutno raspolažete u skladištu Agencije?

- To su uglavnom automobili i trenutno je pet oduzetih i njihova vrijednost je oko 145 hiljada maraka. Upravljamo i sa dvije nekretnine koje su u zakup date Ambasadi Švedske u BiH. Upravljamo jednim hotelom u naselju Malta i tu se trenutno nalazi jedan kasino. Upravljamo i sa tri privredna subjekta. Imamo i raznih dionica, pokretnih stvari.

Na koji način Agencija upravlja oduzetom imovinom?

- Postoje dva načina upravljanja oduzetom, a nezakonito stečenom imovinom, to je privremeno i trajno. Privremeno upravljanje oduzetom imovinom se odnosi da okončanja sudskog procesa. Sve zavisi od sudova i takva suđenja mogu trajati godinu, dvije, pet ili šest, i to je uvijek neizvjesno.

Kada imamo imovinu koja je oduzeta trajno, Agencija postupa od slučaja do slučaja. Možemo tu imovinu iznajmljivati, prodati. Novac od trajno oduzete imovine uplaćuje se u budžet Federacije BiH. Dok novac od privremeno oduzete imovine Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom ostavlja na poseban račun. U slučaju kada sud donese konačnu odluku o trajnom oduzimanju i ta sredstva idu u budžet FBiH ili vlasništo ako se radi o nekretninama, ako sud odluči u korist optuženog, novac ili imovina vraća se toj osobi.

Naša funkcija koja nam je data po zakonu je da sačuvamo oduzetu imovinu. Dok nije osnovana Agencija, ta imovina koju je sud oduzeo je propadala, uništavala se, a amortizaciju nije niko naplaćivao.

Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom još nema dovoljno iskustva da unaprijedi svoj rad. S kime sarađujete i od koga učite?

- Imamo dobru saradnju sa mrežom agencija u kojoj je 13 zemalja u svijetu koji se bave istim poslom i s njima sarađujemo, kao i sa agencijama u našem okruženju. Posebnu saradnju imamo sa agencijama iz Velike Britanije i Holandije. Ove agencije imaju veće ovlasti nego naša agencija, a pogotovo se to odnosi šta se može uraditi sa oduzetim vozilima. Recimo, automobili koje oduzme MUP FBiH ostaju kod njih i ne daju Agenciji na raspolaganje. Policija oduzete automobile ostavlja na nekim skladištima i ne čuvaju se te vremenom propadaju. Problem koji trebamo što prije riješiti kod oduzetih vozila je da vještak procijeni vrijednost automobila i ostavi se na skladištu. Dok se okonča sudski postupak, prođe i po nekoliko godina i to vozilo je izgubilo vrijednost u odnosu na procjenu vještaka kada je privremeno oduzeto.

Agencija sada zahtijeva da se naprave izmjene zakona u Federaciji BiH da se vozila koja se oduzimaju privremeno ili trajno odmah prodaju. Novac od prodaje bi deponovali na poseban račun i čekao bi se ishod sudskog procesa. Ako bi sud presudio da se automobil vrati vlasniku, mi bismo mu isplatili vrijednost po kojoj je prodato u trenutku oduzimanja. Zamislite kada se oduzme automobil vrijedan 100 hiljada maraka i čeka završetak sudskog procesa pet-šest ili više godina, njegova vrijednost je za to vrijeme drastično opala i možda će vrijediti 20 hiljada maraka. Na kraju je Federacija BiH izgubila 80 hiljada maraka.

Imamo mnogo problema i sa MUP-ovima prilikom prodaje oduzetog automobila jer dolazi do promjene vlasnika pa je ta procedura jako duga i komplikovana, a to je sve zbog nedostatka iskustva i trebaju se mijenjati neke stvari u Zakonu o saobraćaju. Agencija planira 2020. godine početi sa edukacijama policije i sudova kako bi takve situacije prevazišli te kako bi bili efikasniji u obavljanju svog posla. Još je u sudskoj praksi da oduzmu imovinu i ne daju je na upravljanje Agenciji. Tako recimo oduzmu zlato i drže ih u nekim svojim depoima, a mi mislimo da bi se i to trebalo davati na upravljanje Agenciji.

Šta se od oduzete imovine može pokloniti, a šta prodati?

- Agencija ima pravo predložiti šta uraditi sa oduzetom imovinom. Ako je u pitanju oduzeto vozilo, prvo pokušamo da ga prodamo po procijenjenoj vrijednosti vještaka. Ukoliko se niko ne javi i ne uspijemo prodati, radimo novu licitaciju i cijena je spuštena 50 posto u odnosu na prvu licitaciju. Ukoliko ni u drugom pokušaju ne prodamo određenu imovinu, onda razmatramo kome je možemo pokloniti. Tu imovinu možemo pokloniti javnim ustanovama i preduzećima, humanitarnim organizacijama, pa i nevladinim udruženjima. Kada se radi o poklanjanju oduzete imovine, o tome odlučuje Vlada FBiH.

Često se građani ne prijavljuju na licitacije za oduzete skupe automobile jer se boje osvete "žestokih momaka" od kojih su vozila oduzeta. Da li je to istina i kako prevazići ovaj problem?

- Odgovorit ću vam kako su neke druge države u Evropi riješile problem prodaje oduzetih skupih atomobila, a i nama je ovaj princip prihvatljiv, samo to treba ozakoniti. Agencija u Velikoj Britaniji proda oduzete automobile nekoj aukcijskoj kući, a oni to kasnije prodaju u raznim zemljama Evrope. Recimo, oduzeti automobil u BiH može se prodati u Italiji, Holandiji ili bilo kojoj drugoj zemlji i tako se riješi problem i otkloni strah od "žestokih momaka".

Ima li u BiH dovoljno stručnih ljudi koji bi mogli unaprijediti razvoj Agencije ili morate ići na edukaciju u inostranstvo?

- Trenutno u BiH nemamo obučenog i kvalitetnog kadra, recimo u finansijskim istragama, berzama i drugim oblastima koji posebno nedostaju u policiji, ali i u sudstvu. Mi sada krećemo u potragu za stručnjacima u BiH i inostranstvu. Prije svega mislimo na univerzitetske profesore u BiH, a radit ćemo zajedničke projekte i sa stručnjacima iz Evropske unije. Krenut ćemo sa edukacijom sudija i tužilaca. Tražit ćemo da se oduzimaju predmeti i sredstva u izvršavanju krivičnih djela. Recimo, policija pronađe narkotike u automobilu i oduzme ih, ali ne oduzme i automobil kojim su narkotici prevoženi. Agencija će tražiti da se oduzima u takvim slučajevima i automobil. Tražit ćemo da se oduzme i stan u kojem su pronađeni narkotici za ilegalnu trgovinu. To mogu promijeniti samo vlasti usvajanjem novih zakona.