Ovo otvara mogućnost da bi u oblacima u Veneri mogli biti živi organizmi.

U časopisu Nature Astronomy objavljeni su detalji promatranja fosfina na Veneri, kao i istraživanja koje je provedeno kako bi se pokušalo pokazati da ova molekula može imati prirodno, nebiološko porijeklo. S obzirom na sve što znamo o Veneri i uvjetima koji tamo postoje, još niko nije uspio opisati abiotski put do fosfina, ne u količinama koje su otkrivene. To znači da životni izvor zaslužuje razmatranje, piše BBC.

- Tokom cijele karijere bio sam zainteresiran za potragu za životom negdje drugo u svemiru, tako da sam jednostavno oduševljen da je to uopće moguće. Ali, da, iskreno potičemo druge ljude da nam kažu što smo mogli propustiti. Naš rad i podaci imaju otvoren pristup, tako funkcionira nauka -rekao je prof. Greaves. 

Fosfin dakle sugerira prisutnost života, a sada postoji ideja da postoji život u oblacima Venere, no zasad je riječ tek o - ideji.

Fosfin je molekula koja se sastoji od jednog atoma fosfora i tri atoma vodika. Na Zemlji je fosfin povezan sa životom, s mikrobima koji žive u crijevima životinja poput pingvina ili u okruženjima siromašnim kisikom poput močvara.

Fosfin na Zemlji je zapaljiv, ima miris i otrovan je, a proizvode ga bakterije kojima nije potreban kisik, poput onih u močvarama, mulju ili čak u crijevima životinja.

Fosfin se može pojaviti i kod razgradnje organske tvari.

Venera je po veličini slična Zemlji i često se naziva Zemljinim blizancem, ali zapravo nije, piše CCN.

Riječ je o neobičnom planetu koji naučnici još uvijek pokušavaju razumjeti. To je naš najbliži planetarni susjed, ali vrti se unatrag u usporedbi s drugim planetima.

Gusta atmosfera planeta pomaže zadržavanju topline, a površina mu je dovoljno vruća da se topi olovo.