Prema posljednjim podacima Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA), u ukupnom iznosu direktnih stranih investicija (DSI) iz Rusije (600 miliona KM), najveći dio ili 94,9 posto registrovan je u okviru prerađivačke djelatnosti  (proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda), slijedi trgovina sa 3,6 posto, a investicije u ostale djelatnosti su skromnije ili nisu navedene.

- Učešće DSI iz Rusije iznosi 3,98 posto u ukupnim stranim investicijama u BiH i nalazi se na devetoj poziciji na listi zemalja najznačajnijih investitora u BiH - rekli su Feni u FIPA-i.

Brojne međunarodne kompanije čije je poslovanje izloženo Rusiji suočavaju se sa izazovnim vremenima zbog zapadnih sankcija uvedenih Rusiji nakon ulaska ruskih vojnih snaga u Ukrajinu.

Kada je riječ o zastupljenosti ruskih investicija u BiH, te koliko se sankcije Rusiji odražavaju na taj kapital, poslovanje i radna mjesta u BiH, iz FIPA-e su naveli da je moguće da na pojedine kompanije, zavisno od djelatnosti kojom se bave, utiču donesene sankcije.

- Osim Sberbank koja je prešla u ruke domaćih investitora, trenutno nemamo drugih najava niti saznanja o promjeni vlasničke strukture u drugim kompanijama s ruskim kapitalom, koje posluju u BiH - istakli su iz FIPA-e.

Svojevremeno je među najvećim ruskim investicijama u BiH bila ona u kojoj je kroz akviziciju Volksbank Austrija, ruska banka Sberbank došla na bh. tržište.

Uslijed rata u Ukrajini, počelo je restruktruiranje ove banke koja je na prostorima regiona funkcionirala kao članica Sberbank Austrija, a koja, zbog uvedenih sankcija Rusiji, nije mogla  nastaviti sa poslovanjem u dosadašnjoj vlasničkoj strukturi. Finaliziran je model za trajno rješavanje pitanja nastavka redovnog poslovanja Sberbanke Sarajevo kroz prijenos vlasništva na domaću ASA banku. Također je i Agencija za bankarstvo Republike Srpske donijela odluku o pokretanju postupka restrukturiranja Sberbanke Banja Luka i na taj način spriječena je kriza u bankarskom sektoru u BiH i regiji.

Iz Vijeća stranih investitora BiH (VSI) su za Fenu naveli da su proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda djelatnosti kojima se najviše bave ruske kompanije u BiH, ali da je u sadašnjim okolnostima vrlo teško dati konkretan komentar i objektivnu analizu stanja ruskih kompanija koje posluju u BiH.

- Generalno govoreći, sigurno je da ukrajinsko-ruska kriza sa svojim ekonomskim posljedicama nadilazi granice te dvije zemlje i sa samim početkom sukoba, a kasnije i sa sankcijama, prerasla je u globalno ekonomsko pitanje sa globalnim posljedicama. Teško je predvidjeti, a i nije usputno spekulirati o eventualnim dodatnim dimenzijama sankcija jer je to prije svega političko pitanje - naveli su iz Vijeća stranih investitora.

Najznačajniji investitor iz Ruske Federacije u BiH, kako navode iz FIPA-e, jeste NeftegazInKor (vlasnik državna naftna kompanija Zarubezneft o.a.d. Moskva) koji je 2007. godine kroz privatizaciju postao vlasnik većinskog paketa akcija u preduzećima Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča i distributivnoj mreži benzinskih pumpi. Ostali značajni investitori iz Rusije su u BiH prisutni preko svojih kompanija iz Austrije i Srbije.

- U februaru 2020. godine je najavljena gasifikacija Rafinerije Bosanski Brod od rukovodstva Zarubežnjefta, većinskog vlasnika naftne industrije RS-a. S obzirom na to da skoro dvije godine nema proizvodnje nafte, u augustu 2020. godine ruski vlasnici su se odlučili za izgradnju četiri solarne elektrane (proizvodnja električne energije), koje su puštene u rad u istoj godini, završene prije predviđenog roka uz investiciju od dva miliona KM – naveli su iz FIPA-e.