Svečanoj liturgiji, koju je predvodio mitropolit dabrobosanski Hrizostom, prisustvovali su brojni pravoslavni vjernici koji su molitvama dočekali Vaskrs, jedan od najznačajnijih blagdana, a kojim se proslavlja povratak Isusa Hrista u život, odnosno njegovo vaskrsnuće.
Nakon molitvenog dijela i pričešća, starješina Saborne crkve protojerej-stavrofor Vladimir Stupar pročitao je poslanicu Patrijarha srpskog Porfirija.
- Mi se na golgotsku goru svagda uspinjemo, draga djeco duhovna, jer smo pozvani da svjedočimo živoga Boga u svijetu i tako učestvujemo u spasenju svakog Božjeg stvorenja - navodi se u poslanici i dodaje:
- Ovaj osjećaj odgovornosti među nama je danas posebno naglašen zbog sveopšte krize u svijetu i činjenice da se plamen oružanih sukoba na prostorima Ukrajine pridružio onim drugim mjestima na planeti gdje postoji konflikt među državama, narodima i vjerama. Saosjećamo i sastradavamo sa svim pravoslavnim hrišćanima, braćo i sestre, saosjećamo i sastradavamo sa svim ljudima ovoga svijeta gledajući kako se sukobi na ukrajinskom tlu i širom vaseljene još više produbljuju.
Dalje se navodi da dok se na mnogim mjestima u svijetu vode bespoštedni ratovi, najviše stradanja podnosi običan čovjek.
- Šta ćemo mi koji smo sabrani danas u prazniku nad praznicima, ugrijani toplinom domova, reći onima koji su razornom stihijom odvojeni od svojih najbližih i rasuti po tuđini? Budimo okrenuti ljubavi, draga djeco duhovna, jer nas na to upućuje glas samog anđela nad praznim grobom Hristovim - piše u poslanici.
Dodaje se da "vrijeme provoditi u ubjeđenju da se virtuelnim svijetom nezdravog umišljanja i konzumacijom materijalnih dobara može zadobiti istinsko blagostanje, znači biti osuđen na život bez dostojanstva i slobode".
Najveći hrišćanski praznik u godini, Vaskrs, danas proslavljaju vjernici pravoslavne vjeroispovijesti. Ovaj praznik se slavi u spomen na Hristovo vaskrsnuće, kao i njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.
Vjernici jedni drugima ovaj praznik čestitaju riječima "Hristos vaskrse, vaistinu vaskrse".
Pravoslavni vjernici se nakon liturgije okupljaju u domovima uz svečanu trpezu na kojoj dominira crveno jaje i vaskršnji hljeb. Običaj je da na stolu stoje obojena i ukrašena jaja.
Veliki petak, Velika subota i Vaskrs, koji je uvijek u nedjelju, najznačajniji su dani u crkvenom kalendaru.