Profesor Filozofskog fakulteta i politički analitičar Milazim Krasniqi smatra da je sporazum postignut u Vašingtonu 4. septembra jako važan za Sjedinjene Američke Države koje se vraćaju kao jedna vrsta sudije na zapadnom Balkanu.

Krasniqi ocjenjuje da je taj sporazum važan i za Kosovo jer je dug period bilo blokirano i izolovano, na neki način i ignorisano od Evropske unije, pa je bio i paradoks da su i zemlje članice EU koje su priznale Kosovo u briselskom procesu tretirale Kosovo kao entitet, a ne kao državu. Po njemu, sporazum je važan i za Srbiju s geopolitičkog aspekta jer je Srbija bila jako približena Rusiji i Kini, a Vašingtonski sporazum je pomogao da se Srbija pomjeri ka Zapadu.

Profesor Krasniqi napominje da, pored ekonomskih elemenata, Vašingtonski sporazum ima i mnogo elemenata koji su u interesu Sjedinjenih Država, a ne Srbije i Kosova. On ističe da su dijelovi sporazuma koji se, pored ostalog, odnose na Izrael, Hezbolah, mrežu 5G i LGBT populaciju, namijenjeni ekskluzivnim potrebama američkog predsjednika Donalda Trumpa u njegovoj kampanji i demonstriranju američkih interesa kao svjetske sile.

- Čudno je da je Srbija to prihvatila, dok se za Kosovo zna da je američki satelit i preživljava samo zahvaljujući sponzorstvu SAD-a i nema manevarskog prostora za odbijanje. Ja sam, iskreno, bio iznenađen spremnošću Srbije da prebaci svoju ambasadu u Jerusalem, da se izjasni protiv kineske tehnologije Huawei. To su odluke koje će zaoštriti odnos arapskih, odnosno muslimanskih zemalja, prema Srbiji i prema Kosovu, kao što može i Kina biti iritirana sa Srbijom, ali i Rusija je iritirana i već je reagovala - kaže Krasniqi.

S druge strane, po njegovom mišljenju, nije korektno od arapskih zemalja da traže od Kosova da brani interese Palestinaca i Jerusalema kao glavnog grada Palestine. On dodaje da one treba da razmotre zašto nisu sposobne same da zaštite Palestinu, a ne da traže krivicu kod male zemlje kao što je Kosovo. Istovremeno je siguran da Turska, koja je veliki prijatelj Kosova, razumije poziciju Kosova kao države čiji opstanak zavisi od SAD-a i pragmatičnost kosovskih političkih elita.

Nijedan sporazum neke američke administracija nije izlazio iz teme

Politikolog Ognjen Gogić iz nevladine organizacije “Aktiv”, koja se bavi dijalogom Kosova i Srbije, ističe da nijedan bitan političko-mirovni sporazum na Balkanu od ‘90-ih godina nije potpisan bez odlučujućeg utjecaja SAD-a. Međutim, nijedan sporazum koji je dosad pripremila neka američka administracija nije izlazio iz teme kao ovaj Vašingtonski o normalizaciji ekonomskih odnosa između Kosova i Srbije, napominje Gogić.

- Kroz te tačke sporazuma koje se ne tiču odnosa Srbije i Kosova, Trump je, zapravo, Kosovo i Srbiju uključio u proameričku koaliciju vezano za tri velika diplomatska “rata” koje on vodi. Jedan jeste globalni rat za jačanje pozicije Izraela, drugi je kinesko-američki globalni rat oko tehnologije i razvoja 5G mreže i treći je globalni rat oko ruskog gasa. Zapravo, on je Kosovo i Srbiju svrstao na svoju stranu u sva ta tri sukoba - kaže Gogić.

Po riječima Gogića, tačka sporazuma o diverzifikaciji izvora energije jasna je aluzija na ruski gas i to je globalni sukob koji se tiče izgradnje gasovoda, Sever 2 i Turski tok, oko kojih je Trump u sukobu s Rusijom i s ruskim partnerima, Evropskom unijom i Turskom. On ističe da je sporno i pitanje oko 5G mreže jer je to sukob Amerike i Kine, a Trump vrši pritisak na svoje evropske partnere da obustave saradnju s kineskim Huaweijem. 

- Najmanje što će se dogoditi jeste da će i Kosovo i Srbija biti posmatrani od strane Brisela s velikim podozrenjem. EU nije pozdravila sporazum, nije bilo reakcija, što govori o tome da nisu očekivali dokle će to ići, a zapravo sve tačke koje se ne tiču odnosa Srbije i Kosova predstavljaju tačke razlaza između EU i Vašingtona. Kosovo, kao potencijalni kandidat, i Srbija, kao kandidat za članstvo u EU, znaju da moraju da usklađuju svoju politiku s EU, a ne da joj zabijaju nož u leđa i one su unazadile svoje pozicije - kaže Gogić.

Kosovo relativizovalo pitanje jezera Gazivode

Kada je reč o dijelu Vašingtonskog sporazuma koji se odnosi na status jezera Gazivode na sjeveru Kosova, profesor Milazim Krasniqi pojašnjava da će jezero nadgledati Američka energetska agenciju koja će uraditi studiju izvodljivosti i potom presuditi kako će se podijeliti korištenje voda iz tog jezera.

I Gogić ističe da je dosad situacija na Gazivodama bila u korist Srbije, koja kontroliše veći deo resursa tog jezera. On smatra da sporazum po kome će se tek uraditi studija izvodljivosti o dieljenju Gazivoda, znači da podjela resursa još nije dogovorena te da je Kosovo tu tačku relativizovalo i kupilo vrijeme do konačne odluke kako će se upravljati tim resursom. 

"Mini Šengen" najbolja tačka Vašintonskog sporazuma

Gogić ocjenjuje da je možda najbolja tačka Vašintonskog sporazuma, tačka o "mini Šengenu", te da mu nije jasno zašto je Kosovo to odbijalo kada je taj koncept komplementaran s Berlinskim procesom čiji je Kosovo dio i procesom evropskih integracija, čiji je dio takođe Kosovo.

Krasniqi smatra da dio sporazuma o formiranju "mini Šengena" u koji će ući Kosovo, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, Amerika želi da iskoristi za rješenje geopolitičkih i nacionalnih problema na zapadnom Balkanu.

Vašingtonski sporazum "vetar u leđa" dijalogu u Briselu

Profesor Krasniqi ističe i da Vašingtonski sporazum može da bude "vetar u leđa” dijalogu koji se između Kosova i Srbije vodi u Briselu, ali da Brisel treba da shvati da taj sporazum afirmiše Kosovo kao ravnopravnog partnera jer, u suprotnom, eventualni sporazum neće biti validan i doveo bi do reciklaže sukoba.

On dodaje da EU treba da iskoristi i trenutak koji je na neki način izbacio iz igre Rusiju i stvorio mnogo više prostora da Brisel finalizuje sveobuhvatni obavezujući sporazum između Kosova i Srbije. Krasniqi zaključuje da bi najbolje bilo obostrano priznanje, ali ako ne priznanje, onda treba postići sporazum koji otvara Srbiji evropski put, a Kosovu put za učlanjenje u međunarodne organizacije i evropske integracije.