Ovaj problem aktueliziran je nedavno kroz zastupničko pitanje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, kada je problematizirana sama terminologija jer Zakon o carinskoj politici, te prateća odluka o uvjetima za oslobađanje od uvoznih dadžbina, između ostalog, navode formulaciju invalidno lice kojem je utvrđen "teži oblik retardiranosti".

Međutim, iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine su ukazali da je sama terminologija najmanje problematična iako nije zanemariv nedostatak. Veći problem je kategorizacija osoba koje se oslobađaju od plaćanja dadžbina.

Dio Zakona o carinskoj politici u BiH

Zakon, te prateća odluka, navode da se se od dadžbina oslobađaju ratni vojni invalidi s najmanje 70 posto tjelesnog oštećenja, kao i s utvrđenim stepenom invalidnosti od 50 posto i više, ako je riječ o amputacijama i težim oštećenjima ekstremiteta, ostala invalidna lica s tjelesnim oštećenjem od najmanje 80 posto, te "invalidno lice kojem je utvrđen teži oblik retardiranosti ili paralize".

- Daju se povlastice po osnovu toga da li je osoba ratni vojni invalid ili "ostala invalidna lica" s čime se isključuju ili stavljaju u nepovoljan položaj druge osobe s invaliditetom ili njihove porodice i staratelji, a koji imaju realnu potrebu i trebaju ostvarivati ovu povlasticu – istakli su iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Udruženja i predstavnici osoba sa invaliditetom imali su primjedbe i zbog prateće odluke jer uvoz uz povlasticu ostvaruje pojedinac koji je osoba sa invaliditetom, bez mogućnosti da roditelj ili staratelj ima ovo pravo ili pak udruženje za nabavku kombija koji bi prevozili djecu s invaliditetom, članove udruženja i slično.

Ukazivano je i na specifičnosti intelektualnog invaliditeta.

Primjedba je bila i zbog iznosa jer vozilo koje se može uvesti uz povlastice ne može biti skuplje od 30.000 KM, a za taj novac se, napominju u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, ne može kupiti vozilo koje, u zavisnosti od potreba osobe, treba dodatnu opremu koja je često skupa. Sada je situacija još "gora" jer je Zakon usvojen 2017. godine, a prateća odluka 2018. godine, dok je u međuvremenu sve poskupilo.

Vijeće za osobe sa invaliditetom Bosne i Hercegovine je još prije pet godina tražilo promjene zakonskih odredbi i dijelova Odluke o uvjetima u postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih dadžbina. Obratili su se Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine, ali do izmjena nije došlo.

Iz Vijeća za osobe sa invaliditetom su nam kazali da ne odustaju i da se ponovo radi na inicijativi za izmjenu propisa i ukidanje diskriminacije.

Iz UIO su na zastupničko pitanje nedavno odgovorili da oni "samo provode" propise, pravdajući se i time da na prednacrt odluke nije bilo primjedbi.

Istovremeno su iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice kao nadležne koji, kao predlagači, trebaju raditi na izmjenama ovih propisa naveli Ministarstvo vanjske trgovne i ekonomskih odnosa BiH i UIO.