- Uvodi se obavezno srednje obrazovanje do sticanja stepena obrazovanja. Do sada je obaveznost obrazovanja u srednjoj školi postojala samo za prve dvije godine, odnosno prva dva razreda. Primjetili smo da je tom obavezom postignut veći stepen uključenosti mladih u sistem formalnog obrazovanja. Međutim, nakon dva razreda ne postižu obrazovni kvalifikacijski stepen, te smo ovim zakonom predvidjeli da se učenici obavežu na završetak srednjeg obrazovanja i sticanje trećeg, odnosno četvrtog stepena - navela je ministrica ministrica za odgoj i obrazovanje KS Naida Hota-Muminović

Dodala je da ovaj zakon poznaje samo status redovnog učenika, ne i vanrednog te je objasnila da je postojeće zakonsko rješenje predviđalo prelazak učenika iz statusa redovnog u status vanrednog i to kao rezultat odgojno-disciplinske mjere. Navela je da je to u suprotnosti s odredbama Krivičnog zakona, odnosno generalno mjerama smanjenja stope delinkventnosti i društvene socijalne rehabilitacije učenika koji se eventualno ogriješe o zakon.  

- Status redovnog učenika podrazumijeva da se izuzetno može pristupiti polaganju predmetnog ili razrednog ispita kada je učenik zbog bolesti duže odsutan iz redovnog nastavnog procesa - objasnila je ministrica Hota-Muminović.  

Ovaj zakon, kako je dalje obrazložila, predlaže besplatni javni linijski prijevoz za sve učenika, bez obzira gdje žive.  

- Na taj način nastojimo postići i dobre navike u smislu urbane mobilnosti budućih korisnika javnog prijevoza - kazala je ministrica Hota-Muminović.  

Kada je riječ o mogućnosti pohađanja škole u zdravstvenoj ustanovi, objasnila je da je do sada ta mogućnost postojala jedino u osnovnoj školi, ne i u srednjoj. Međutim, to se u praksi pokazuje nepraktičnim.  

- Postoje učenici u srednjoškolskom obrazovanju koji prolaze kroz dugotrajno liječenje i izostaju sa nastave, tako da proširujemo to pravo i na učenike srednje škole - navela je ministrica Hota-Muminović.   

Također, novim zakonskim rješenjm produženi boravak prepoznat je kao posebni oblik odgojno-obrazovnog rada.  

- To otvara mogućnosti da se ova oblast dodatno uredi i standardizira po kvalitetu, trajanju i da bude izvrsna prilika za dobar obuhvat djece posebnim programima koji će biti podrška redovnom nastavnom procesu djece u važnom formativnom periodu, u dobi od šest do 10-11 godina - dodala je ministrica Hota-Muminović.  

Prema njenim riječima, predviđeni su i posebni program razmjene učenika, ugošćavanja učenika iz inostranstva, programi za djecu i učenike iz dijaspore i iseljeništva.  

Također, previđena je i mogućnosti povoljnijeg upisa u srednju školu za učenike iz povratničke populacije u entitet Republika Srpska, kao i posebni program podrške za nadarene učenike. Osim što je korisno društveno učenje obaveza u srednjim školama, sada je postavljeno i kao mogućnosti za starije razrede osnovne škole. Na taj način se postiže veći stepen društvene odgovornosti kod učenika. Propisana je i obaveza pružanja aktivne podrške učenicima u riziku.  

Kada je u pitanju mogućnosti za preusmjeravanje u istoj ili drugoj srednjoj školi, novi zakon je manje rigorozan.  

Nacrtom je predviđen i uvjet posjedovanja licence za direktore škola, a prepoznaje se i mehanizam samoprocjene rada škole i nastavnika te vanjske procjene kvaliteta rada. Također, dodatno je unaprijeđena procedura osnivanja škola.  

Poglavlje koje se odnosi na odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju učenika sa teškoćama i učenika sa invaliditetom podstiče i daje prednost inkluzivnom obrazovanju, što je na tragu Zaključaka Skupštine KS iz februara ove godine. Predviđa se mogućnosti da centri u kojima se sada odgajaju, obrazuju i rehabilizuju djeca s teškoćama mogu postati resursni centri kao podrška procesu inkluzije.  

Po zaključku Skupštine KS javna rasprava o Nacrtu zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u Kantonu Sarajevo trajat će 30 dana.