Okončana je druga sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na čijem je dnevnom redu bilo čak 49 tačaka, među kojima je i Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu.

Budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza naše zemlje za 2019. godinu je predložilo Predsjedništvo BiH, a Kolegij Zastupničkog doma je predložio da se ovaj Prijedlog odmah razmatra i u drugom čitanju, što je Zastupnički dom prihvatio.

Budžet za 2019. godinu

Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u 2019. godini iznose 966 miliona KM, što je za 16 miliona KM više nego 2018. godine, a servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 825.760.678 KM i manje je za 178.301.651 KM u odnosu na prethodnu godinu.

Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) Nermin Nikšić je najavio da će njegove stranačke kolege i on glasati protiv Prijedloga zakona o budžetu, dok je Zukan Helez (SDP) problematizirao izdvajanja za vozni park, te stimulacije zaposlenima u institucijama države BiH.

- Na telefone, na prezentacije koliko se izdvaja, a sve to skupa iznosi milione. Da smo taj novac usmjerili na stimulaciju mladih ljudi, njih nekoliko hiljada bi ostalo u ovoj državi. Zbog toga Klub zastupnika SDP-a neće podržati prijedloge o izvršenju budžeta za 2017. i 2018. godinu – izjavio je Helez, čiji je stranački kolega Saša Magazinović "rekorder" po potrošnji sredstava namijenjenih za korištenje telefona.

Samo za osam mjeseci ove godine, Magazinović je, podsjećanja radi, na telefon potrošio 1.244 KM budžetskog novca.

Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2019. godinu je nakon drugog čitanja usvojen sa 29 glasova "za", tri "protiv" i šest suzdržanih. Prijedlog sada ide pred Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Otpremnine

Na dnevnom redu je u hitnoj proceduri bio i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, kojeg je uputio zastupnik Damir Arnaut.

Arnaut je pojasnio da su sadašnje otpremnine za odlazak na penzije zasnovane na visini plaće zaposlenih u institucijama BiH.

- To je u proteklim decenijama dovodilo do izuzetno visokih otpremnina, do situacija da najviše plaćeni zvaničnici u BiH dobijaju najveće otpremnine. Konkretno, otpremnina prema trenutnom Zakonu za člana Predsjedništva BiH minimalna je 29.820 KM, ukoliko on ili ona ode u penziju u toku trajanja mandata – kazao je Arnaut.

Za ministre u Vijeću ministara BiH je, dodaje, otpremnina 25.000 KM, što su, ocjenjuje, astronomske cifre, te se Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH predlaže da se maksimalna otpremina ograniči na 10.000 KM, a minimalna bi ostala 5.300 KM.

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH nije usvojen. Za je glasalo 18 zastupnika, 16 je bilo protiv, a dva zastupnika su bila suzdržana.

Arnaut je uputio i Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o putnim ispravama BiH, koji podrazumijeva zabranu izdavanja putnih isprava osobama koje ne plaćaju alimentaciju. Taj prijedlog neće biti razmatran po hitnoj već u redovnoj proceduri.

- Prema nekim statistikama, oko 80 posto djece ne dobija alimentaciju – kazao je Arnaut obrazlažući svoj prijedlog.

Osiguranje depozita

Na dnevnom redu se našao i Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama BiH, kojeg je još u prošlom mandatu uputilo Vijeće ministara BiH.

Predloženi zakon jedan je iz seta od pet reformskih zakona kojim se unapređuje finansijska stabilnost u BiH i vrši usklađivanje ovog zakona sa odgovarajućim direktivama Evropske unije. Novim zakonom omogućena je bolja zaštita deponenata prilikom transformacije banaka u BiH, te je uvedena mogućnost restrukturiranja banaka.

Propisano je također da banke koje dobiju dozvolu za rad od entitetskih agencija za bankarstvo automatski ulaze u proces osiguranja depozita. Taj je prijedlog Zastupnički dom usvojio sa 32 glasa "za", a protiv su bila dva zastupnika.

Zastupnički dom je zbog nepostojanja entitetske većine iz entiteta RS odbio Prijedlog zaključka zastupnika Šemsudina Dedića povodom rasprave o Informaciji Vijeća ministara BiH o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u BiH sa osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona (USK).

Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu zaključaka zastupnika Jasmina Emrića povodom rasprave o Informaciji Vijeća ministara BiH o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u BiH sa osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području USK također nije dobio podršku zbog izostanka podrške iz entiteta RS.

Istu je sudbinu doživjeo i Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o prijedlogu zaključka zastupnika Dženanа Đonlagićа, Vlatkа Glavašа i Zlatanа Begićа povodom rasprave o Informaciji Vijeća ministara BiH o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u Bosnu i Hercegovinu sa osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području USK.

Šemsudin Dedić, Nenad Stevandić i Predrag Kožul su imenovani za članove Zajedničke komisije oba doma za postizanje identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH. Alma Čolo, Nikola Lovrinović i Obren Petrović su imenovani za članove Zajedničke komisije oba doma za postizanje identičnog teksta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH.

Na dnevnom redu današnje sjednice našlo se čak 27 prijedloga za davanje saglasnosti za ratifikaciju međunarodnih sporazuma.