open-navfaktor-logo
search
Organizatori komemoracije
Ususret misi 16. maja u Sarajevu: Čovjek sa kriminalnim dosjeom u tri države vodi Počasni bleiburški vod
Vlasnik nevladine organizacije HNS, predsjednik HDZBiH, "nositelj europskih vrijednosti i jedini legitimni Hrvat i pravi katolik" Dragan Čović svojom je izjavom o "zabrinutosti o javnom pozivu na linč, posebno uzoritom kardinalu Vinku Puljiću te cijelom hrvatskom narodu zbog održavanja mise 16. maja u Sarajevu", otvorio brojna pitanja i dodatno dolio ulje na bh. političku vatru.
13.05.2020. u 21:29
get url
text

Čović je ocijenio da se time narušavaju vjerske slobode i prava naroda na vjerske obrede.

- Civiliziran čin poklanjanja palim žrtvama i molitve za njih narušen je povezivanjem s nečim što ova misa nije. Bez obzira na to koliko to neko takvim želio prikazati, u misi nema mjesta za mržnju i ekstremizam, to nikada neće biti njena komponenta - pojasnio je Čović.

No, šta je svjesno izbjegao da kaže Čović, koji i problematičnu misu za žrtve Bleiburga vješto koristi za prikupljanje jeftinih političkih poena, kako bi po ko zna koji put pokazao da su Hrvati u BiH i u Sarajevu ugroženi i da nisu ravnopravni, te da se za njih jedino on zalaže i bori, za razliku od "nelegitimnog Željka Komšića". 

To da su antifašisti četiri države još prošle godine tražile zabranu okupljanja, da je generalni sekretar i glasnogovornik, kako ga je nazvao fra Ivan Šarčević "opskurnog Počasnog bleiburškog voda" osuđivani kriminalac i bivši doušnik UDBA-e Bože Vukušić, te da je crkva u Koruškoj zabranila da se skup vodi kao crkveni.

Krenimo redom.

Prošle su godine antifašistička udruženja iz Austrije, Hrvatske, Italije i Slovenije tražila od Vlade Austrije da zabrani ono što nazvaju skupom "ustaša i fašista".

Udruženje Počasni bleiburški vod, uz pokroviteljstvo Hrvatskog sabora, tradicionalno u maju organizira komemoraciju za vojnike pronacističke Nezavisne države Hrvatske (NDH) i civile stradale na kraju Drugog svjetskog rata.

Lokalna crkva u Koruškoj nije dala dopuštenje da se skup vodi kao crkveni događaj smatrajući da šteti ugledu Katoličke crkve.

U centru Bleiburga 11. maja prošle godine okupilo se nešto više od stotinu ljudi s porukama da skup treba zabraniti.

- I ove smo se godine okupili da podignemo glas protesta protiv manifestacije koja se prodaje kao okupljanje vjernika koji žele odati počast nevino ubijenima nakon završetka Drugoga svjetskog rata, no ona to nije - kazao je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin, dodajući: 

- Okupljanje na Bleiburškom polju nije ništa drugo nego naricanje za propalom ustaškom paradržavom, za pokretom i idejom koji su teško kompromitirali hrvatsko ime i za sobom ostavili krvavi trag.

Prema njegovim riječima, u toj "prevari aktivno učestvuju i Katolička crkva u Hrvatskoj i hrvatska država''. 

- Svaka porodica ima pravo žaliti za svojim ubijenim članom, bez obzira na to ko je on bio i kako ga je snašla smrt. Ali ni jedna civilizirana evropska država nema pravo učestvovati u komemoriranju propasti naci-fašizma. A bleiburška su okupljanja, uz blagoslov crkve u Hrvatskoj, upravo to - istaknuo je.

VEZANI TEKST - Ko stoji iza organizacije mise za žrtve Bleiburga u Sarajevu: Optužen za silovanje Bošnjakinje, umiješan u niz afera

Heinz Mayer, doktor pravnih nauka, profesor emeritus Univerziteta u Beču, bivši dekan Pravnog fakulteta u Beču od 2006. do 2014. i jedan od najvećih austrijskih stručnjaka za ustavno pravo, autor stotina naučnih radova i više knjiga sačinio je prošle godine ekspertsku analizu zašto okupljanje na Bleiburgu treba zabraniti.

Skup na Bleiburgu nije vjerski, nego politički, napisao je u svojoj analizi Mayer.

Pozvao se i na izjave upravitelja biskupije Gurk-Klagenfurt Engelberta Guggenbergera koji je prošle godine rekao da se liturgijska manifestacija na Bleiburgu pretvorila u političku manifestaciju i da vjerski aspekt okupljanja služi političkom.

Guggenberger je još dodao, a Mayer ga citira, da se "vjerska manifestacija kroz promociju političkih interesa zloupotrebljava" i da je "politička manifestacija srž okupljanja na Bleiburškom polju". Iz toga Mayer izvodi zaključak da skup na Bleiburgu nije "čisto vjerska manifestacija".

Nadalje Mayer navodi kako okupljanju na Bleiburgu politički karakter daju i neke izjave biskupa koji su držali propovijedi na misi. Naročito izdvaja izjavu zadarskog biskupa koji je u svojoj propovijedi izjavio da su "fašistički logor Jasenovac i zločini partizana na istom nivou", što za Mayera predstavlja "relativiziranje logora uništenja koji se nalazio na tlu današnje Hrvatske".

- Neću učestvovati u komemoraciji koju organizira Počasni bleiburški vod, to s časti veze nema, na čelu tog voda je čovjek koji je u Njemačkoj robijao za ubistvo i to ubistvo prvog stepena od 1984. do 1991. i onda je pušten u Hrvatsku - izjavio je prije nekoliko dana predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

Ko je taj čovjek? To je Bože Vukušić, generalni sekretar i glasnogovornik Počasnog bleiburškog voda. Osuđivani je kriminalac s krivičnom evidencijom u tri države i bivši doušnik Službe državne sigurnosti SFRJ.

Jugoslavenske su vlasti protiv njega raspisale potjernicu 1982. godine zbog provale u privatni stan u Splitu i krađe jedne narukvice, ogrlice, prstena, te zlatnog i srebrnog posuđa. Pobjegao je prije hapšenja, a potjernica za njim bila je na snazi sve do 1993. godine.

Zbog ubistva Jusufa Tatara, građevinskog radnika iz Bosne i Hercegovine i saradnika njemačke policije, tamošnje je pravosuđe Vukušića osudilo na doživotnu robiju 1983. godine.

Pod nepoznatim okolnostima oslobođen je služenja kazne (ne i od optužbi) 1991. godine. U Hrvatskoj je 1994. osumnjičen za paljevinu automobila izvjesnog Milana Eljuge (postupak pao u zastaru), a 2001. optužen za otmicu Blagoja Zelića, bivšeg radnika UDBA-e (postupak traje).

Kao "ugledni društveni radnik" promoviran je pod mentorstvom moćnika Vladimira Šeksa i Vice Vukojevića., predsjednika Počasnog bleiburškog voda.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.