Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine je na svojoj web stranici postavio Bazu nestalih aktivnih verificiranih slučajeva nestalih osoba. Ta baza broji 7.206 aktivnih, osobe za kojima se traga, verificiranih slučajeva nestalih osoba.

Do sada je Institutu za nestale osobe BiH prijavljen nestanak 35.097 osoba, ali realno je taj broj nešto manji, i nakon što sve prijave nestalih osoba prođu proces verifikacije, pretpostavlja se da je u BiH zapravo nestalo oko 32.000 osoba.

Imena nestalih će biti dostupna javnosti na web stranici Instituta u sklopu baze podataka o nestalim osoba u BiH. Na ovaj način će građani, članovi porodica i svi oni koji žele znati podatke o nekim nestalim osobama, imati pristup na web stranici. 

Konferencija povodom Međunarodnog dana nestalih osoba, koji se obilježava sutra, organizovana je danas u Sarajevu simbolično pet do 12 jer su na taj način željeli ukazati na činjenicu da je krajnje vrijeme da se proces traženja nestalih potpomogne. 

Danas je poručeno da su svi svjesni činjenice da svi nestali neće biti pronađeni. Istakli su da je dobar dio posla urađen ali da je još mnogo toga pred njima jer se traga za još više od 7.000 nestalih osoba. 

Marko Jurišić, član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, rekao je da je Institut za nestale osobe na svojoj stranici kreirao i postavio bazu nestalih aktivnih verificiranih slučajeva. 

- Ta baza broji 7.206 aktivnih verificiranih nestalih slučajeva, dakle, osoba za kojim se još uvijek traga. To je značajan iskorak Institita za nestale osobe BiH. Ta baza će biti dobar alat našim istražiteljima na terenu. Ona će pomoći institucijama i organizacijama koji se bave rješavanjem sudbine određene nestale osobe - pojasnio je Jurišić. 

Danas su podsjetili i da je do sada ekshumirano oko 25.500 posmrtnih ostataka. Od tog broja, porodicama je predato oko 24.000 tijela. Dakle, u BiH se traga za još više od 7.000 osoba. 

- Institutu za nestale osobe do sada je prijavljen nestanak 35.097 osoba, ali realno taj broj je manji. Nakon što sve prijave nestalih osoba prođu proces verifikacije pretpostavlja se da je u BiH zapravo nestalo oko 32.000 osoba. Ukupan broj nestalih osoba varira. Do sada smo u BiH pronašli 76 posto nestalih osoba, odnosno ekshumirano je oko 25.500 posmrtnih ostataka - pojasnio je Jurišić.

Intenzivan rad na verifikaciji

Kako je kazao, kada je u pitanju ova godina, istražitelji su na teren izašli 968 puta u potrazi za masovnim i pojedinačnim grobnicama, a ekshumirana su 53 posmrtna ostatka. Za prvih sedam mjeseci ove godine identifikovano je 170 osoba.

- Najveća masovna grobnica koja je pronađena ove godine jeste ona koja je otkrivena na lokalitetu Lokvice na Igmanu iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci ukupno 12 žrtava. Ekshumacije su vršene na području skoro svake općine širom Bosne i Hercegovine. Također, ove godine urađene su 223 reekshumacije i reekshumirano je 230 tijela kojima su dodani posmrtni ostaci koji su pronađeni nakon što su žrtve ukopane. Od početka ove godine uzeto je 63 koštana uzorka te se očekuju rezultati DNK analize odnosno pristizanje novih identiteta u Institut - pojasnio je Jurišić.

FOTO: Anadolija

Intenzivno se radi na procesu verifikacije nestalih osoba. Verifikacija podrazumijeva provjeru vjerodostojnosti podnesenih prijava svih 35.097 prijavljenih nestalih osoba. Do sada je verificirano 27.085 prijava nestalih osoba.

- U bazi nestalih osoba takve prijave neće biti verificirane i bit će evidentirane u registru brisanih prijava. Trenutno je 420 slučajeva koji se nalaze u registru brisanih prijava, odnosno gdje je utvrđeno da su te osobe ili žive, ili je poznato mjesto njihovog ukopa, ili da te osobe nisu nestale u mandatu Instituta - rekao je Jurišić.

Regionalna baza

Ove godine, uspostavljena je Regionalna baza nestalih osoba od 11.765 nestalih osoba u koju su inkorporirana imena nestalih osoba iz zemalja regije.

Jurišić smatra da ne postoji politička volja da se proces nestalih riješi ili ubrza. 

- U prilog tome ide i činjenica da naša zemlja ima dva i po puta više nestalih od svih zemalja u regionu. Teško me iko može uvjeriti da je u jednom gradu, području gdje je nestalo deset, 20, 30, 50 ljudi, niko ne zna gdje su ti ljudi završili. Još uvijek se dijelimo na naše i njihove žrtve. Još uvijek postoji i politizacija procesa traženja nestalih osoba", poručio je Jurišić.

O procesu traženja nestalih govorio je i Amir Kulaglić, član Savjetodavnog odbora Instituta za nestale osobe BiH, a koji je inače iz Srebrenice. 

- Iza sebe imam strašno iskustvo preživljenog genocida, ali i gubitka svojih najmilijih muških članova moje mnogobrojne porodice. Član sam Savjetodavnog odbora od marta 2017. godine. Obzirom, da iza sebe imam strašno iskustvo agresije na Bosnu i Hercegovinu i gubitka svojih najmilijih, dozvolite mi da na početku svog obraćanja izrazim svoju duboku sućut i suosjećanje za sve nevino stradale žrtve u Bosni i Hercegovini, ali i cijelom prostoru bivše SFRJ. Porodicama žrtava, i onima koji imaju vlastito iskustvo progona i stradanja preporučujem mir, strpljenje i zajednički rad u korist općeg dobra. To je važno za nas ali i našu djecu koja će bez obzira na sve razlike morati živjeti zajedno ne samo u BiH već i u cijeloj regiji - rekao je Kulaglić.

Smatra da je uspješno rješavanje sudbine svih nestalih osoba kao i izvođenje pred lice pravde svih onih koji su odgovorni za njihove nestanke, premještanje i skrivanje istine o njihovom stradanju, nužan preduslov za uspostavljanje trajnog i stabilnog mira, povjerenja i pomirenja među građanima BiH ali i cijele regije.

- Ako to ne ostvarimo, stvaramo plodno tlo za neke nove sukobe, za ne daj Bože, neke nove žrtve i neke nove zločince. Bez uspješnog rješavanja sudbine svih nestalih osoba, također, naš put u EU postaje nemoguć - poručio je Kulaglić.

Problemi u procesu traženja

Podsjetio je da iako su prošle 24 godine, od završetka rata u BiH, od ukupno 34.964 osobe koje su prijavljene kao nestale, još se traga za nešto više od 7.000.

- Znači, da više od 7.000 porodica, još uvijek nije pronašlo posmrtne ostatke svojih najmilijih kako bi ih dostojanstveno ukopali i dobili mjesto za smiraj svoje duše. Mi u Savjetodavnom odboru smatramo, da zajedno s drugim organizacijama i organima vlasti, moramo uraditi sve, kako bi se proces ubrzao a sve porodice dobile satisfakciju pravde i posmrtne ostatke svojih najmilijih. Za porodice nestalih osoba je to veoma važno, jer vrijeme čini svoje i mnoge porodice umiru a da nisu dobili mjesto za smiraj svoje duše - rekao je Kulaglić.

Iznio je najzanačajnije probleme koji opterećuju i usporavaju procese traženja i rješavanja sudbine nestalih osoba u BiH. 

- Nedostatak pouzdanih informacija o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica, nedostatak pouzdanih svjedoka, mala količina posmrtnih ekshumiranih i identificiranih posmrtnih ostataka, pa se porodice ne odlučuju na ukop - poručio je Kulaglić.

Članovi Savjetodavnog odbora, kako je kazao, smatraju da je ključni problem nedostatak političke volje ključnih političkih aktera u BiH, kako bi se ovaj veoma važan društveni proces uspješno doveo do kraja.

Porodice nestalih osoba, međunarodne organizacije, NVO i državne institucije širom svijeta 30. augusta obilježavaju Međunarodni dan nestalih. U Bosni i Hercegovini je pronađeno oko 76 posto nestalih osoba, što predstavlja najvišu stopu riješenih slučajeva nestalih na svijetu u nekom postkonfliktnom društvu. Međutim, taj proces još nije gotov, postoji još minimalno 7.000 ljudi u BiH čija je sudbina nepoznata.

Prema podacima Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), u ratovima na području bivše Jugoslavije nestalo je oko 40.000 osoba od čega je najveći broj, više od 30.000, nestalo u BiH.