VEZANI TEKST - SNSD i HDZ protiv: Dom naroda odbio dva zakona ključna za kandidatski status BiH

Zakon o sprečavanju sukoba interesa je prije godinu odbijen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH glasovima delegata SNSD-a i HDZ-a. Radilo se o zakonskom prijedlogu kojeg su u proceduru uputili tadašnji opozicioni parlamentarci iz sadašnje "Trojke", a na kojem su radili iz nevladine organizacije Transparency international (TI).

Potom je bivši ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZ) predložio novi nacrt zakona o sprečavanju sukoba interesa koji je pak iz TI ocijenjen kao "čudan i hibridan", da bi sada Ministarstvo pravde na čijem je čelu Davor Bunoza (HDZ) pripremilo novi tekst zakona.

Bit će interesantno vidjeti hoće li ga ovaj put podržati HDZ i SNSD imajući u vidu da je gotovo isti kao onaj kojeg su oborili.

- Ono što je Ministarstvo sada uputilo na e-konsultacije je uveliko zasnovano na zakonu na kojem smo mi radili s parlamentarcima i koji je oboren. I dobro je da je zasnovan na tom zakonu i bolji je od ranijeg nacrta kojeg smo imali prilike vidjeti. Treba podržati činjenicu da su se držali "našeg" zakona po pitanju nespojivosti, visine sankcija, kruga lica na koje se odnosi, ali ima određenih razlika.

VEZANI TEKST - "Čudan i hibridan": Novi tekst zakona o sprečavanju sukoba interesa gori od onog koji je pao u Parlamentu BiH

Razlika je u samoj komisiji za određivanje sukoba interesa. Postoje nedoumice kako će funkcionirati jer prema predloženom prednacrtu zakona, sjedište joj je u Istočnom Sarajevu, ali je sama služba komisije u Agenciji za prevenciju korupcije. Treba iskoristiti ovaj period konsultacija da se to definira da ne bi došlo do problema u uspostavi i funkcioniranju komisije – kazala je Ivana Korajlić iz Transparency internationala.

Dodala je da neke tehničke stvari nisu adekvatno definirane u smislu nespojivosti u vezi s privatnim preduzećima i koje su sankcije za koje prekršaje.

- Postoje i nedoumice da li se nespojivost funkcija primjenjuje i na savjetnike. Stavljeno je da je samo za one za čije imenovanje saglasnost daje Parlament i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, a u onom tekstu zakona na kojem smo mi radili bili su obuhvaćeni i savjetnici. Smatramo da i oni trebaju biti obuhvaćeni – kazala je Korajlić.